„Trebaju li Hrvatskoj ženske kvote u nadzornim tijelima trgovačkih društava po uzoru na zemlje EU?“

Hrvatska udruga žena u pravnoj profesiji organizirala je u HUP-u panel raspravu na temu „Trebaju li Hrvatskoj ženske kvote u nadzornim tijelima trgovačkih društava po uzoru na zemlje EU?“ na kojoj je sudjelovala i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić kao jedna od panelistica. Pravobraniteljica je govorila o primjeni Zakona o ravnopravnosti spolova od strane društava u državnom vlasništvu i tijelima državne uprave u pogledu jednake zastupljenosti spolova.

Zakon o ravnopravnosti spolova jasno propisuje da sve pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske odnosno s javnim ovlastima imaju obvezu provoditi analize o položaju žena i muškaraca u njihovom kolektivu, te na temelju analize donositi i provoditi jasno definirane pozitivne mjere radi poboljšanja položaja žena kao podzastupljenog spola na tržištu rada. Osjetna neuravnoteženost zastupljenosti jednog spola u smislu Zakona o ravnopravnosti spolova postoji ako je zastupljenost jednog spola niža od 40%.

Pravobraniteljica je naglasila da uzimajući u obzir trenutnu podzastupljenost žena na upravljačkim i rukovodećim pozicijama i nedovoljno inicijative za uvođenjem posebnih mjera s ciljem suzbijanja te podzastupljenosti, može se reći da razina primjene ZRS nije na zadovoljavajućoj razini. Rezultati posljednjeg istraživanja Pravobraniteljice o zastupljenosti žena i muškaraca na upravljačkim i rukovodećim pozicijama u najznačajnijim trgovačkim društvima u RH ukazuju na rodno uvjetovane nepovoljne trendove na tržištu rada i suočavanje žena s tzv. staklenim stropom. Tek je 9,43% žena uspjelo doseći poziciju predsjednica upravnih tijela, a za predsjednice nadzornih odbora ta je brojka nešto veća – 14,3%. Žene se uspinju do određenih rukovodećih pozicija kao što je, primjerice, srednji menadžment, ali i da njihov uspon obično tamo staje. Premda podaci istovremeno pokazuju da na rukovodećim pozicijama postoji puno žena s potencijalom za upravljačke pozicije, one svejedno na tim pozicijama ostaju značajno podzastupljene.

Rezultati istraživanja vezani uz rodnu strukturu uprave pokazala su da su u upravnim tijelima dioničkih društva žene zastupljene tek sa 17,12% dok muškarci čine nadmoćnu većinu od 82,88%. Rezultati istraživanja vezani uz strukturu nadzornog odbora u dioničkim društvima pokazala su da u nadzornim odborima dioničkih društva žene čine tek 19,94% a muškarci su i dalje nadmoćni s učešćem od 80,06%.  Glede obrazovne i spolne strukture nadzornih odbora dioničkih društava, u radu nadzornih odbora sudjeluju
čak i muškarci sa završenu osnovnom školom dok je najniži stupanj obrazovanja koji ima neka članica nadzornog odbora završena srednju škola. Dobna struktura nadzornih odbora dioničkih društava koja su sudjelovala u istraživanju pokazuje kako muškarci ulaze u nadzorne odbore već u dobi od 18 godina, a žene tek s 30. S druge strane, muškarci u radu nadzornih odbora sudjeluju u velikom postotku (16,13%) čak i sa 65+ godina, dok kod žena taj broj sa 65 godina rapidno pada na 2,67% zastupljenosti u nadzornim odborima. RH je nešto malo ispod europskog prosjeka (RH=20%, EU i ostale zemlje Europe=21%).

EU Direktiva o poboljšanju spolne ravnoteže među neizvršnim članovima organa uvrštenih društava pred države članice postavlja cilj od najmanje 40% zastupljenosti svakog spola među neizvršnim članovima organa uvrštenih društava koji se treba zadovoljiti najkasnije do 2020. godine. Uzimajući u obzir različitosti zemalja EU po pitanju trenutne spolne zastupljenosti, možda je trebalo razmotriti fleksibilnije rokove koji bi se različito primjenjivali od zemlje do zemlje. Međutim, pravobraniteljica smatra da je postavljeni cilj u cjelini dobar i da ga je potrebno definirati propisom na razini EU. Primjer Norveške, u kojoj je nakon 2003. godine kada su uvedene rodne kvote zabilježen veliki napredak po pitanju zastupljenosti žena na upravljačkim pozicijama u tvrtkama, pokazuje da su kvote dobar mehanizam koji valja primijeniti u zemljama članicama EU, uzimajući u obzir specifičnosti svake zemlje.

Nakon panela razvila se diskusija u kojoj je pravobraniteljica odgovorala na postavljena pitanja.

U uvodnom dijelu izlagale su: Tarja Krehić, predsjednica Udruge o zakonodavnim okvirima EU i RH u odnosu na problematiku ženskih kvota u nadzornim odborima trgovačkih društva, Nikolina Staničić i Nataša Novaković, predsjednice Odbora Udruge dale su komparativni pregled zakonodavnog okvira zemalja EU po pitanju ženskih kvota u nadzornim odborima trgovačkih društava s posebnim osvrtom na njemačko i francusko zakonodavstvo,Vanja Joka Brkljačić, predsjednica Odbora Udruge i Andrijana Kalić Boroje, članica Udruge o novostima u hrvatskom zakonodavstvu po pitanju ženskih kvota. Dan je i pregled aktualne statistike u pogledu zastupljenosti žena u nadzornim tijelima hrvatskih trgovačkih društava.

Održana panel rasprava na temuženskih kvota u trgovačkim društvima, web HUZUPP

Priopćenje za medije HUZUPP-a