Stručni skup o suzbijanju diskriminacije osoba s invaliditetom na radnom mjestu

U organizaciji Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, u prostorijama Hrvatske odvjetničke komore održan je stručni skup pod nazivom „Suzbijanje diskriminacije osoba s invaliditetom na radnom mjestu primjenom načela razumne prilagodbe i promicanjem pozitivne prakse“. Skup je održan u cilju približavanja pojma razumne prilagodbe, kao preduvjeta stvarnoj ravnopravnosti osoba s invaliditetom u području rada, kroz primjere pozitivne prakse. Nakon pozdravnih govora pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Anke Slonjšak, i predsjednika Hrvatske odvjetničke komore, Roberta Travaša, zamjenica pravobraniteljice, Mira Pekeč Knežević održala je uvodno izlaganje u kojem je pojasnila pojam razumne prilagodbe te iznijela relevantne statističke podatke o zapošljavanju osoba s invaliditetom u 2015., a koji podaci su objavljeni i u Izvješću o radu Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2015.

Izlaganja su održali/e predstavnici/e nadležnih državnih tijela (Zavoda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te Centra za profesionalnu rehabilitaciju), predstavnici/ice nevladinih udruga (Instituta za razvoj tržišta rada te Udruge za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga) kao i stručnjaci iz područja radnog prava (prof.dr.sc. Ivana Grgurev sa Pravnog fakulteta u Zagrebu, dipl. iur. Krešimira Rožman te odvjetnik Tom Brown, sudac na tribunalu za radne sporove i član odvjetničkog društva Cloisters iz Londona). Kao primjer pozitivne prakse vezano uz integraciju osoba s invaliditetom naveden je primjer Financijske agencije (FINE) čija predstavnica je održala izlaganje, a svoja osobna iskustva u vezi zapošljavanja iznijele su i same osobe s invaliditetom.

Stručnom skupu nazočila je i predstavnica institucije Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, savjetnica Martina Krnić, koja se uključila u raspravu istaknuvši dosadašnji angažman i praksu institucije vezano uz spolno uznemiravanje žena s invaliditetom. Savjetnica se osvrnula na pritužbe zaprimljene od strane žena s invaliditetom, a po kojima je Pravobraniteljica postupala i provodila ispitne postupke. Naime uočeno je kako se žrtve u pravilu prethodno obraćaju za pomoć poslodavcima odnosno da pokreću postupke radi zaštite dostojanstva radnika/ica, međutim navedeni postupci se ne provode na pravilan i zadovoljavajući način (ne ispituju se svjedoci, o obavljenim razgovorima se ne sačinjavaju zapisnici, ne donosi se pisana i argumentirana odluka o tome da li je uznemiravanja bilo ili ne), a u pojedinim slučajevima se poduzimaju i neprimjerene mjere (npr. žrtvu se premješta na drugo nepovoljnije radno mjesto, a počinitelj i dalje ostaje na svom radnom mjestu). Radi svih navedenih propusta Pravobraniteljica je poslodavcima upućivala upozorenja i preporuke pritom posebno naglašavajući kako su žene s invaliditetom izložene riziku višestruke diskriminacije. Iako je Pravobraniteljica u dosadašnjem radu zaprimila relativno malen broj takvih pritužbi, svjesna je da nažalost postoji i znatan broj žena s invaliditetom koje ne prijavljuju spolno uznemiravanje zbog straha za radno mjesto. O svemu navedenom Pravobraniteljica redovito izvještava i Hrvatski sabor u svojim godišnjim izvješćima o radu.