Danas je u Zagrebu, u organizaciji Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH (dalje u tekstu: Ured), održan okrugli stol pod nazivom „Provedba Kodeksa o postupanju u borbi protiv nezakonitog govora mržnje na Internetu“.
Kodeks, objavljen 31. svibnja 2016., je svojevrstan ugovor sklopljen između Europske komisije i četiri velika IT poduzeća - Facebooka, Microsofta, Twittera i YouTubea - kojim se ona obvezuju da će nastojati spriječiti masovno širenje nezakonitoga govora mržnje na Internetu, odnosno na svojim internetskim platformama.
V.d. ravnatelja Ureda Branko Sočanac u uvodnom govoru istaknuo je da je donošenje Kodeksa pokušaj stvaranja uljuđenijeg javnog prostora na Internetu. Prema istraživanju Europske komisije 3/4 korisnika socijalnih medija svjedočilo je nekom obliku govora mržnje na Internetu, stoga je Kodeks sredstvo koje bi trebalo pomoći u njegovom suzbijanju. U nacionalnom zakonodavstvu govor mržnje opisan je u članku 325. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15).
Nakon uvodne riječi, o Kodeksu i praćenju njegove provedbe govorili su savjetnik Ureda Kristijan Kevešević i Cvijeta Senta iz Centra za mirovne studije. IT poduzeća Kodeksom se potiču da pregledaju većinu valjanih zahtjeva za uklanjanjem nezakonitog govora mržnje u vremenu kraćem od 24 sata i uklone ga ili mu onemoguće pristup. Facebook je, primjerice, radi što učinkovitije provedbe Kodeksa zaposlio 2000 ljudi koji 24 sata dnevno rade samo na prijavama govora mržnje.
Do sada su provedena dva kruga nadzora („monitoringa“) provedbe Kodeksa. Prvi je pokazao da je u razdoblju predviđenom za nadzor uklonjeno 28% prijavljenih sadržaja, dok je drugi krug pokazao napredak te je u okviru njega uklonjeno 59% prijavljenih sadržaja. Za usporedbu, u Hrvatskoj je u drugom krugu uklonjeno 34% prijavljenih sadržaja. Od diskriminacijskih osnova u nadležnosti Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, u drugom krugu monitoringa najviše je uklonjeno sadržaja koji se odnose na spolnu orijentaciju (13% od svih uklonjenih sadržaja), dok se tek manji dio odnosio na spol (3%). Predviđeno je da se treći krug provede u jesen ove godine.
Nakon izlaganja uslijedila je diskusija u koju se uključio savjetnik pravobraniteljice Josip Grgić istaknuvši kako je ovaj Kodeks korisno sredstvo koje će pridonijeti borbi protiv govora mržnje u području diskriminacijskih osnova u nadležnosti Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, te da će ga institucija Pravobraniteljica svakako primijeniti u svom radu. Podsjetio je i kako su predstavnice Facebooka na seminaru o uporabi društvenih mreža održanom u Dublinu prije nekoliko mjeseci posebno apostrofirale sve veća nastojanja te tvrtke u suzbijanju javnog govora mržnje. Na temelju svega što se u posljednje vrijeme poduzima po ovom pitanju može se zaključiti da dolazi do značajnog napretka, pogotovo u usporedbi s razdobljem otprije nekoliko godina.
EU projekti