Održan okrugli stol na temu prijavljivanja zločina iz mržnje i govora mržnje

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić na poziv Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, sudjelovala je u „Kući ljudskih prava“ na okruglom stolu na temu prijavljivanja zločina iz mržnje i govora mržnje. Pravobraniteljica je u svom izlaganju govorila o problematici zločina iz mržnje i govora mržnje u okviru nadležnosti institucije Pravobraniteljice. Tom prilikom se osvrnula na Izvješće o radu za 2017. godinu i istaknula da se u okviru nadležnosti institucije, kao i prijašnjih godina, bavila problematikom zločina iz mržnje i govora mržnje prema osobama istospolne orijentacije.

Prema podacima dostavljenih od Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), zabilježeno je 7 kaznenih djela zločina iz mržnje prema osobama istospolne orijentacije. Protiv počinitelja su podnesene kaznene prijave nadležnim državnim odvjetništvima. Podatak o broju podnesenih prekršajnih prijava motiviranih predrasudom na temelju spolne orijentacije je izostao, budući da MUP ne vodi takvu evidenciju prekršaja.

Državno odvjetništvo RH zaprimilo je 3 kaznene prijave zbog kaznenog djela zločina iz mržnje prema osobama istospolne orijentacije, od kojeg broja su u jednom slučaju izvidi u tijeku, u jednom je podignuta optužnica zbog kaznenog djela prijetnje motivirane mržnjom prema osobama istospolne orijentacije, a u jednom je podignuta optužnica zbog kaznenog djela tjelesne ozljede, ali je izostala kvalifikacija kaznenog djela kao zločina iz mržnje.

Prema evidenciji Ministarstva pravosuđa, na sudovima nije pokrenut niti jedan postupak koji bi bio označen kao zločin iz mržnje motiviran predrasudom na temelju spolne orijentacije. Prema istim podacima, Ministarstvo nije zaprimilo niti jedan predmet s obilježjem prekršaja motiviranog predrasudom na temelju spolne orijentacije.

Pravobraniteljica je istaknula da ako se gore navedeni podaci sagledaju u svjetlu istraživanja provedenih u posljednjih 5 godina na području RH, a koji pokazuju da je 67% ispitanika smatra da su napadi ili uznemiravanje osoba spolnih i rodnih manjina prilično česti ili vrlo česti, postavlja se pitanje stvarne učinkovitosti sustava kazneno-pravne zaštite. Osim toga, istaknula je da je 2016. godine u Ministarstvu pravosuđa održala sastanak na kojem je ukazala na problem ne postojanja jasnog standarda temeljem kojeg je moguće odrediti kada diskriminatorno postupanje (neki oblik nasilja motiviran predrasudom prema spolnoj orijentaciji) mora biti sankcionirano kao prekršaj a kada kao kazneno djelo temeljem Kaznenog zakona. Pravobraniteljica je istaknula kako smatra da je potrebno ujednačiti sudsku praksu, budući da se u Hrvatskoj razvila praksa prekršajnog progona, koja omogućava pravosudnim tijelima da neke oblike nasilja motivirane mržnjom temeljnoj na predrasudi progoni i sankcionira putem prekršajnog postupka, iako prekršajni zakonodavni okvir ni na koji način ne predviđa mržnju temeljenu na diskriminatornoj predrasudi kao elementu prekršajnog djela.

U svezi navedenog, Pravobraniteljica se osvrnula na praksu Europskog suda za ljudska prava, prema kojem država članica ima obvezu bilo koji oblik nasilja motiviranog mržnjom sankcionirati kao kazneno djelo. Smatra da je Hrvatska tom zahtjevu formalno udovoljila propisavši sustav kažnjavanja zločina iz mržnje kroz Kazneni zakon, međutim praksa ukazuje da se te odredbe ne koriste u svim predmetima koji pripadaju u njihov doseg. Isto tako, propisane prekršajne sankcije koje se uglavnom izriču kao novčane kazne, nisu dovoljno oštre kako bi se njima na učinkovit način kažnjavalo nasilje motivirano mržnjom, odnosno u najvećem broju predmeta za takva djela se ona izriču uvjetno. Samim time, praksa prekršajnih sudova nije sukladna stajalištima Europskog suda za ljudska prava u pogledu prava na učinkovitu pravnu zaštitu.

Pravobraniteljica je dalje istaknula kako je RH prema podacima Agencije za temeljna prava Europske unije (FRA) na samom vrhu EU država u kojoj su osobe doživjele neki oblik nasilja zbog svoje seksualne orijentacije i rodnog identiteta. U svjetlu ovih podataka, činjenica da u RH nije pokrenut niti jedan kazneni postupak radi zločina iz mržnje počinjen na štetu osoba istospolne orijentacije svakako ne ulijeva povjerenje u kazneno-pravni sustav.

Zaključno, pravobraniteljica je istaknula da je potrebno razviti program stručnog usavršavanja za državne odvjetnike, suce i policijske službenike koji postupaju u antidiskriminacijskim sporovima, a posebno u kaznenopravnim postupcima.

Na sastanku su uz Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova sudjelovali mr.sc.Branko Sočanac, pomoćnik ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalne manjine, Krešimir Keveščević, Ured za ljudska prava i prava nacionalne manjine, Marija Goatti, Ministarstvo unutarnjih poslova, Krešimir Mamić, Ministarstvo unutarnjih poslova, Cvijeta Senta, Centar za mirovne studije, Mia Gonan- Zagreb, Pride, Veselinka Kastratović, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Heidi Eterović, Hrvatski pravni centar, Dženana Kalamujić, Kuća ljudskih prava, Nenad Marić, Srpsko narodno vijeće, Branka Vierda, Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska, Milena Čalić-Jelić, Documenta- Centar za suočavanje s prošlošću, Arijan Kajzetović, Trans Aid, Andrea Šurina Marton, DORH.

Iz medija:

Web Ureda za ljudska prava Vlade RH, 11.6.2018.