Posjetite nas na:
Okrugli stol "Prevencija nasilničkog ponašanja i seksualnog uznemiravanja u sportu"
- 29 Siječanj 2019
U organizaciji Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Pravobraniteljice za djecu, Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora i saborskog zastupnika Veljka Kajtazija, u Hrvatskom saboru je održan okrugli stol „Prevencija nasilničkog ponašanja i seksualnog uznemiravanja u sportu“. Skup su pozdravile Irena Petrijevčanin Vuksanović, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i potpredsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora i Marija Crnković, voditeljica Službe za međunarodnu suradnju i EU fondove, Središnji državni ured za šport. Uslijedila su izlaganja pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić, pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević, zastupnika u Hrvatskom saboru Veljka Kajtazija, voditeljice Odjela maloljetničke delikvencije Ministarstva unutarnjih poslova Anita Matijević, znanstvenica sa Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu Zrinka Greblo Jurakić i predstavnica Hrvatskog rukometnog saveza, Lidija Bojić-Ćaćić.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić u svom je izlaganju istaknula da problem seksualnog uznemiravanja u području sporta prepoznaju brojni međunarodni dokumenti UN-a, Vijeća EU. I Europska komisija u „Strateškom djelovanju za ravnopravnost spolova 2016.-2019.“ ističe da su 
rodno uvjetovano nasilje i negativni stereotipi vrlo su rašireni u sportu te da podaci o rodnom i seksualnom uznemiravanju u sportu variraju između 14 - 73% u 9 europskih zemalja koje su provele empirijske studije u tom području. Što se tiče pritužbi na spolno uznemiravanje za pretpostaviti je da se zastupljenost seksualnog uznemiravanja u području sporta ne razlikuje od svih drugih područja života, pogotovo onog na tržištu rada, odnosno da se ne prijavljuje najčešće zbog straha od trenera, zbog nelagode, zbog bojazni da će biti u nepovoljnijoj situaciji zbog prijavljivanja, zbog straha da joj nitko neće vjerovati, zbog straha da će ju/ga eventualno druge igračice ili igrači osuđivati jer će se prijava i na njih reflektirati i sl. Seksizam u medijskom načinu prikazivanja sportašica također se ne razlikuje od seksističkog prikazivanja žena u okviru drugih područja, a seksističko prikazivanje sportašica može pridonijeti različitim oblicima rodno utemeljenog nasilja. Zastupljenost tema o ženama u sportu je veoma mala, od 4 do 6%, te je tim važnije da se pristupi izmjeni Popisa značajnih događaja. Pravobraniteljica je napomenula da od 2015. preporučuje Agenciji za elektroničke medije (AEM) da Popis značajnih događaja usklade sa Zakonom o ravnopravnosti spolova i čl.9. Direktive 2010/13/EU EP i Vijeća o audiovizualnim medijskim uslugama. Izmjenu i usklađivanje tog Popisa, koji i HRT uzima u obzir prilikom odlučivanja o prijenosima sportskih natjecanja, AEM je najavila u 2018. Pravobraniteljica je također istaknula kako je jedno od mogućih rješenja prevencije spolnog uznemiravanja u sportovima za djecu i mlade formiranje spolno mješovitih sportskih ekipa kada postoje objektivne mogućnosti za ostvarivanjem sportskih aktivnosti kroz mješovito sudjelovanje.
Pravobraniteljica za djecu, Helenca Pirnat Dragičević, podsjetila je na odredbe Konvencije o pravima djeteta i činjenicu da „primjena Konvencije nije stvar izbora, dobrotvorstva ili milosrđa, nego ispunjavanja pravnih obveza“. U području sporta, područje zanimanja pravobraniteljice za djecu je dostupnost sporta djeci te sigurnost i zaštita djece koja se bave sportom. Pritužbe koje prima vezano za zaštitu prava djece sportaša/ica najčešće se odnose na neprimjereno i nasilno ponašanje trenera i drugih osoba u klubovima/savezima, negativan utjecaj nerazjašnjenih i konfliktnih odnosa odraslih na status i prava djece sportaša, odluke klubova i saveza (ispisnice, stegovne mjere), nestručni rad te povredu privatnosti djece.
Zrinka Greblo Jurakić, dr.sc. sa Hrvatskih studija pokazala je rezultate istraživanja iz 2016. provedeno u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta RH pod nazivom „Zastupljenost nasilja i nesportskog ponašanja u nogometu mladih na području Grada Zagreba“, čiji je cilj bio utvrditi zastupljenost i učestalost manifestiranih i doživljenih različitih oblika nasilnog ponašanja, te utvrditi stupanj tolerancije nesportskog ponašanja kod adolescenata koji treniraju nogomet na području Grada Zagreba. U istraživanju je sudjelovalo 454 sportaša i 31 trener. Rezultati su pokazali zastupljenost raznih oblika nasilja i uznemiravanja: viku, omalovažavanje, vrijeđanje, prijetnje, psovke, lakše i teže udarce te fizičko kažnjavanje elementima treninga. Kao članica PRO SAFE SPORT projekta Vijeća Europe predstavila je cilj projekta koji je potaknuti vladine i nevladine organizacije na djelovanje s ciljem zaustavljanja seksualnog nasilja nad djecom u sportu.
Lidija Bojić-Ćaćić, dr.sc. iz Hrvatskog rukometnog saveza (HRS) govorila je o sustavu rada s mladima u tom savezu, odnosno rukometnim timovima. U HRS-u ima ukupno 4 648 registriranih igračica i 8 595 igrača. Dosadašnja iskustva u HRS-u u vezi nasilničkog ponašanja i seksualnog uznemiravanja su takva da nisu zaprimili niti jednu prijavu. Navela je sadašnji sustav nadzora i prevencije, a buduće aktivnosti HRS-a uključuju specifičnu edukaciju trenera, nadzornika i sudaca, mladih rukometaša i rukometašica, roditelja, voditelja u klubovima kao i stvaranje mješovitih ekipa koje već postoje u određenom broju.
Veljko Kajtazi, saborski zastupnik, istaknuo je svoju zainteresiranost za navedenu problematiku te posljedično njoj i inicijativu koju je pokrenuo zajedno s pravobraniteljicama, budući da je dugo vremena djelovao i kao sportaš.
Anita Matijević, voditeljica Odjela maloljetničke delikvencije Ministarstva unutarnjih poslova posebno je u svome izlaganju skrenula pozornost na to da je neophodno da osobe u policiji koje zaprimaju onaj prvi iskaz spolno uznemiravanog djeteta budu educirane osobe jer je činjenica da iskaz koji dijete daje dok je još pod traumom u policiji i onaj koji daje na sudu različit pa i u tome leži dio problema zbog čega je malo presuda. Spomenula je i da je olakšana prijava kaznenih dijela putem Red Button tipke na web stranicama Ministarstva.
Nakon izlaganja uslijedila je rasprava.
Podpredsjednica Odbora za ravnopravnost spolova, Irena Petrijevčanin Vuksanović, koja je moderirala okrugli stol na kraju je iznijela zaključke koje ćemo objaviti čim budu potvrđene od strane svih organizatora.
Prije početka okruglog stola pravobraniteljica Višnja Ljubičić dala je izjave za HRT, Z1 TV i Radio Sljeme.
Iz medija:
nacionalniportal.hr, 29.1.2019.
web Veljko Kajtazi, 29.1.2019.
web Koprivničko-križevačke županije, 30.1.2019.
web Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom
web Pravobraniteljice za djecu
Power Point Prezentacije u privitku.
EU projekti
Powered by Easytagcloud v2.1