Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić dala je uvodnu riječ na predstavljanju novih članica Baze poslovnih žena i priručnika za postizanje veće zastupljenosti žena na upravljačkim pozicijama u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca, Veleposlanstva Kanade i Veleposlanstva Velike Britanije. Baza poslovnih žena razvijena je u okviru prvog EU-projekta pod nazivom „Uklanjanje staklenog labirinta - jednakost prilika u pristupu pozicijama ekonomskog odlučivanja u Hrvatskoj“ (2013.-2015.), a kojeg je bila nositeljica Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Prema projektu, Bazu poslovnih žena preuzeo je i nastavio razvijati HUP. Pokretanjem Baze poslovnih žena željelo se pokazati i dokazati da u RH imamo dovoljno obrazovanih, kvalificiranih i sposobnih žena koje mogu biti izvršne direktorice, predsjednice ili članice uprava tvrtki, žena koje su temeljem svojih uvjerljivih stručnih kvalifikacija i profesionalnih ostvarenja sposobne preuzeti upravljačke pozicije u trgovačkim društvima koje posluju na hrvatskom, odnosno EU tržištu, u svim gospodarskim djelatnostima.
Istraživanja koja je institucija Pravobraniteljice provela u sklopu navedenog projekta pokazala su da usprkos činjenici da preko 60% visokoobrazovanih osoba u RH čine žene, te da je udio visokoobrazovanih žena na tržištu rada veći od udjela muškaraca, u upravljačkim tijelima situacija je obrnuta. Zastupljenost žena u upravama dioničkih društava u Hrvatskoj 2014. - bila je 17%, a u nadzornim odborima 22%. U upravama društava s ograničenom odgovornošću žene su bile zastupljene s 32%, a u nadzornim odborima s 25%. Tek 9% žena uspjelo je doseći poziciju predsjednica upravnih tijela, a za predsjednice nadzornih odbora ta je brojka nešto veća – 14%.
Iz podataka prikupljenih navedenim istraživanjem proizlazi da među najutjecajnijim trgovačkim društvima na hrvatskom tržištu rada postoji svijest o podzastupljenosti žena na upravljačkim pozicijama te barem deklaratorna podrška mjerama za postizanje veće uravnoteženosti na upravljačkim pozicijama s obzirom da većina sudionika istraživanja smatra kako rodna uravnoteženost na neki način pridonosi boljem poslovanju društva.
Mjera koja ne nalazi na odobravanje sudionika istraživanja je tzv. striktna kvota kojom bi unaprijed određeni broj mjesta u upravljačkim tijelima bio rezerviran za osobu podzastupljenog spola bez obzira na bolje kvalifikacije njenog protukandidata. Istovremeno, Pravobraniteljica je našla interesantnim činjenicu da značajan broj sudionika/ca istraživanja podržava tzv. fleksibilne kvote kojima bi se definirao udio žena koji se želi postići u određenom vremenskom razdoblju i u kojima ne bi bila ograničena mogućnost poslodavaca da izaberu najbolje kvalificirane osobe.
U svom Izvješću o radu za 2018., prema podacima od strane HANFA-e, udio žena u upravama dioničkih društava čije su dionice na dan 31.12.2017. bile uvrštene na uređeno tržište kojim upravlja Zagrebačka burza iznosio 13%, dok je udio žena u nadzornim odborima navedenih društava iznosio 22%.
Pravobraniteljica je zahvaklila svim članicama koje su prepoznale Bazu poslovnih žena kao jedan od načina suprotstavljanja krutim podjelama rodnih uloga i predrasudama o tome što bi žene trebale, a što ne bi trebale raditi, odnosno u čemu jesu, a u čemu nisu uspješne. Čestitala je svima na poslovnim i osobnim uspjesima koji sigurno mogu poslužiti kao primjer drugim djevojkama i ženama koje tek kreću na tržište rada ili u poduzetničke vode.
Iz medija:
EU projekti