Pravobraniteljica se uključila u savjetovanje o Nacrtu prijedloga Strategije demografskog razvoja Grada Zagreba za razdoblje od 2019. do 2031.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova uključila se u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Strategije demografskog razvoja Grada Zagreba za razdoblje od 2019. do 2031. i Akcijskog plana provedbe mjera gradske demografske politike (dalje u tekstu: Strategija). Uz to što je pohvalila izradu Strategije i planirane mjere, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je predlagatelju uputila određene prijedloge i primjedbe u cilju ostvarenja što bolje demografske politike Grada Zagreba. Pravobraniteljica je ukazala na negativan učinak koji bi Odluka o novčanoj pomoći za roditelja-odgojitelja dugoročno mogla imati za dio žena, posebno u pogledu njihovog položaja na tržištu rada te općenito u društvu, s obzirom da uslijed korištenja mjere dugotrajno izbivaju s tržišta rada te im je otežan ponovni povratak. 

Pravobraniteljica je upozorila i na neizvjesnost mjere koja se odnosi na roditelja-odgojitelja u smislu trajanja i raspoloživih proračunskih sredstava. Stoga, Pravobraniteljica je izrazila mišljenje da bi trajanje navedene mjere trebalo skratiti i to do školske dobi, odnosno do sedme godine života djeteta. Još bi teže posljedice za žene mogle nastupiti ukidanjem ili prestankom novčane pomoći. U tom kontekstu, Pravobraniteljica je ukazala da bi mnogo poželjniji bio, primjerice, skandinavski model obiteljske politike koji počiva na dva hranitelja obitelji te čija je osnovna značajka da podržava kombiniranje plaćenog vanjskog i neplaćenog obiteljskog rada.

Vezano uz mjeru roditelj-odgojitelj, Pravobraniteljica je ukazala i na pitanje socijalizacije djece, a koje je važno za vrtićku dob. Naime zbog korištenja navedene mjere djeca nisu uključena u sustav predškolskog odgoja (vrtiće), a što može negativno utjecati na njihovu socijalizaciju.
Pravobraniteljica je izrazila i stav kako bi takve vrste novčane pomoći roditeljima trebalo donositi na državnoj razini, kako ne bi bili u nepovoljnijem položaju roditelji koji ne žive na području Grada Zagreba.

U okviru obiteljskih potpora, Pravobraniteljica je ukazala na trendove koji ukazuju da su za žene najveća prepreka na tržištu rada dob i majčinstvo te da je za ravnopravnost na tržištu rada neophodno postići i ravnopravnost žena i muškaraca u privatnom životu, naglasivši pritom da se Republika Hrvatska nalazi među članicama Europske unije u kojima očevi najmanje koriste dopuste za djecu, što je posljedica neuravnotežene politike ravnopravnosti spolova u poslovnoj i privatnoj sferi života.

Nadalje, u kontekstu roditeljskih potpora, Pravobraniteljica je izrazila mišljenje da bi se jedna od mjera Strategije trebala odnositi i na ostvarivanje prava na stanku za dojenje, s obzirom da iz istraživanja i analiza Pravobraniteljice proizlazi da se to pravo, premda zajamčeno Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama, koristi u minimalnoj mjeri.

Zaključno, Pravobraniteljica je ukazala na potrebu osmišljavanja konkretnih aktivnosti kojima bi se ostvarivali određeni ciljevi iz područja ravnopravnosti spolova koji su u određenim poglavljima Strategije deklaratorno navedeni, ali istovremeno nisu predviđene konkretne aktivnosti kojima bi se isti ostvarivali.

Portal Dječja posla, 9.1.2020.