Stručna rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama

U Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku održana je stručna rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (ZRRP), a koji se nalazi u postupku javnog savjetovanja do 3.12.2019. Izmjene zakona predstavio je državni tajnik u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ivica Bošnjak, koji je ujedno predstavio i ostale dosadašnje aktivnosti vezane uz područje rodiljnih i roditeljskih potpora te demografije. Predložene izmjene ZRRP-a usmjerene su na povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje i to s dosadašnjeg limita od 3.991,20 kn na 5.654,20 kn za prvih šest mjeseci, ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih osam mjeseci, ako to pravo koriste oba roditelja.

Pored predstavnika/ica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, na raspravi su sudjelovali i predstavnici/ice mjerodavnih i nadležnih tijela te socijalnih partnera (koji su činili i Radnu skupinu koja je izradila nacrt prijedloga zakona), predstavnici poslodavaca, akademske zajednice te pravobraniteljskih ureda

Na stručnoj raspravi sudjelovala je i savjetnica Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Martina Krnić, koja je predstavila primjedbe i mišljenje Pravobraniteljice vezano uz postojeći Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama. Naime Pravobraniteljica u svom radu kontinuirano zaprima određeni broj pritužbi građana/ki koje se odnose i na sustav rodiljnih i roditeljskih potpora, a o čemu izvještava i Hrvatski sabor u svojim godišnjim izvješćima o radu. Stoga se Pravobraniteljica uključila i u postupak javnog savjetovanja u kojem je ukazala na nejasnoće vezno uz pitanje tko bi bio ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnog postupka temeljem čl.58.st.2.toč.1. ZRRP-a (slučajevi u kojima poslodavac priječi zaposlenom roditelju korištenje prava propisanih tim zakonom). Savjetnica je ukazala i na potrebu da se roditeljima poljoprivrednicima kao osiguranicima/korisnicima prema ZRRP-u priznaju ista prava iz tog zakona kao i zaposlenim i samozaposlenim roditeljima, uključujući i pravo na rad s polovicom punog radnog vremena (koje pravo po postojećem zakonu imaju zaposleni i samozaposleni roditelji, ali ne i poljoprivrednici koji su po odredbama ZRRP-a izjednačeni u pravima sa kategorijom nezaposlenih osoba).

Nadalje savjetnica je ukazala i na nepovoljniji položaj u kojem se nalaze majke koje za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta ostanu ponovno trudne te rode drugo dijete za koje počnu koristiti rodiljni/roditeljski dopust, a uslijed čega im u zadnjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio osigurani slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu (odnosno rodiljni/roditeljski dopust) nije bila isplaćena niti jedna plaća od strane poslodavca te im se za vrijeme rodiljnog/roditeljskog dopusta isplaćuje naknada u minimalnom iznosu. Savjetnica je ponovila i stav Pravobraniteljice kako bi se naknada plaće za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta (kao i ostale naknade iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora) trebala isplaćivati u dvostrukom iznosu kod rođenja blizanaca. Zaključno je savjetnica ukazala i na potrebu usklađivanja ZRRP-a s Direktivom 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća od 20.6.2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi, a posebice vezano uz pravo na neprenosivi dio roditeljskog dopusta kada se isti koristi za blizance, treće i svako slijedeće dijete (u trajanju od 30 mjeseci) obzirom kako navedena Direktiva, za razliku od važećeg ZRRP-a, niti na koji način ne uvjetuje odnosno ne veže korištenje neprenosivog dijela roditeljskog dopusta sa brojem ranije rođene djece korisnika/ica kao niti sa načinom korištenja roditeljskog dopusta.

Attachments:

Komentari izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama_prijedlog izm~.doc

[ ]

122 Kb