U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava, u organizaciji Pučke pravobraniteljice održan je okrugli stol na temu „Govor mržnje na internetu i mladi“. Uvodno su se prisutnima obratile pučka pravobraniteljica Lora Vidović i Tatjana Katkić Stanić, načelnica Sektora za koordinaciju politika i unapređenje stručnog rada centara za socijalnu skrb u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Nakon uvodnog obraćanja, zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter predstavila je istraživanje o govoru mržnje među mladima na internetu koje je provela Pučka pravobraniteljica u suradnji s agencijom za istraživanje tržišta Ipsos. Istraživanje predstavlja odraz percepcije ispitanika/ca o pojavnosti govora mržnje na internetu. U zadnja 3 mjeseca 96% ispitanika/ca je svjedočilo govoru mržnje na internetu, od čega njih 92% u objavama na društvenim mrežama.
Kao osnova govora mržnje dominirala je nacionalna i etnička pripadnost sa 79%, iza čega slijedi spolna orijentacija sa 68%. Nadalje, istraživanje je pokazalo da su prema percepciji mladih žene osobito izložene uvredljivim komentarima na račun fizičkog izgleda te spola.
Što se reakcija na govor mržnje tiče, 49% ispitanika/ica nije ništa poduzelo smatrajući da se nije radilo o ozbiljnoj stvari. Istovremeno, 53% ispitanika/ica smatra da je pravna zaštite od govora mržnje preslabo regulirana.
Uslijedila su izlaganja doc.dr.sc. Hrvoja Cvijanovića, profesora s Fakulteta političkih znanosti, Ivane Ćosić Pregrad iz Zagrebačkog psihološkog društva, Svena Janovskog iz Mreže mladih Hrvatske te influencerice Maše Zibar, unutar kojih je dan osvrt na razlike između govora mržnje i „mrzilačkog“ govora i odnos sa slobodom izražavanja, psihološke posljedice koje govor mržnje ostavlja na žrtve i društveno okruženje, inicijative mladih u smjeru borbe protiv govora mržnje te osobna iskustva u suočavanju s govorom mržnje.
Okruglom stolu su prisustvovali savjetnici Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijan Kevešević i Nebojša Paunović koji su u okviru rasprave ukazali na mogućnost prijavljivanja govora mržnje na društvenim mrežama u skladu s Kodeksom postupanja u slučaju nezakonitog govora mržnje na internetu, sklopljenog 2016. godine između Europske komisije i IT tvrtki koje upravljaju vodećim društvenim mrežama.
EU projekti