Sudjelovanje na tribini "Prevencija i detekcija rodno-uvjetovanog nasilja u radu s migrantskom populacijom"

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, sudjelovala je na tribini „Prevencija i detekcija rodno-uvjetovanog nasilja nad ženama i djecom migrantske populacije“ koju je u Zagrebu organizirao Medecins du Monde Belgique. Pravobraniteljica je predstavila zakonodavni okvir Republike Hrvatske vezano za zaštitu žena migrantske populacije. Istaknula je da kontinuirano prati ukupnu politiku odobravanja međunarodnih zaštita te pitanja integracije stranaca, a posebno u kojoj se situaciji nalaze žene izbjeglice i tražiteljice međunarodne zaštite na području Republike Hrvatske. Osobama ženskog spola se i dalje razmjerno više odobrava međunarodnih zaštita u odnosu na osobe muškog spola. Pravobraniteljica smatra da bi prema Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti valjan razlog za traženje i odobravanjue međunarodne zaštite trebale imati sve one društvene skupine i pojednici/ke koji/e su u svojim domicilnim državama proganjani/e kao žrtve rodno utemeljenih oblika nasilja.

Za ilustraciju kako u praksi to izgleda navela je slučaj u kojem je institucija Pravobraniteljice bila umješačica u sudskom postupku tražiteljice međunarodne pravne zaštite koja je bila žrtva rodno utemeljenog nasilja u domicilnoj državi. Vezano za ovu problematiku Pravobraniteljica je istaknula svoju preporuku za osnaživanjem i jačanjem podrške ženama i djevojkama migrantske populacije te educiranjem svih osoba koje dolaze u doticaj s azilantima/cama prilikom prihvata, smještaja i integracije.

Za Hrvatsku je od izuzetne važnosti što je 1.10.2018. stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) koja u Poglavlju VII. pod nazivom Migracija i azil razrađuje boravišni status, zahtjeve za azil utemeljene na rodu i zabranu protjerivanja ili vraćanja osoba, odnosno daje dodatna jamstva ženama za zaštitu od proganjanja zasnovano na rodu.

Što se tiče ostalih domaćih strateških dokumenata, Vlada Republike Hrvatske je 22. 8. 2019. donijela novi Nacionalni akcijski plan provedbe Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1325 (2000) o ženama, miru i sigurnosti, te srodnih rezolucija, za razdoblje od 2019. do 2023. godine kojim su predviđena područja djelovanja (prevencija, participacija, zaštita i postkonfliktni oporavak, upravljanje sigurnosnim rizicima i provedba i praćenje) u sklopu kojih su određeni ciljevi s opisom mjera, nositelji, indikatori i rokovi. Kao članici Radne skupine usvojeni su prijedlozi Pravobraniteljice da se uvede točka 4. pod nazivom Upravljanje sigurnosnim rizicima s dva cilja. Jedan od njih je „Promicanje zaštite prava žena i djevojčica izbjeglica, tražitelja azila i migranata i sadržava sljedeće mjere: 1. Integrirati rodnu perspektivu u zaštitu prava žena i djevojčica izbjeglica, tražitelja azila i migranata; 2. Omogućiti informiranje o uslugama dostupnim izbjeglicama i tražiteljicama azila te osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita, a posebno u slučaju rodno uvjetovanog nasilja i trgovanja ljudima; 3. Unaprijediti pravnu zaštitu i pružati psihosocijalnu podršku i savjetovanje ženama izbjeglicama i tražiteljicama međunarodne zaštite, posebno žrtvama trgovanja ljudima, prisilnih brakova, zločina iz časti, spolnog nasilja, genitalnog sakaćenja i/ili pripadnicama posebno osjetljivih društvenih skupina (trudnicama, starijim ženama, ženama s invaliditetom).