Online rasprava „Kava za ljudska prava“ na temu mladih

Ususret Međunarodnom danu tolerancije koji se obilježava 16. studenog, u organizaciji pučke pravobraniteljice, održana je druga u nizu online rasprava pod nazivom „Kava za ljudska prava“ koja je ovoga puta bila posvećena problemima i potencijalima mladih u Hrvatskoj.

U uvodnim riječima pučka pravobraniteljica Lora Vidović je ukazala da je epidemija bolesti COVID-19 utjecala je na društvo u cijelosti, ali da su mladi među najpogođenijima jer su suočeni su s gubitkom posla i naglim prekidom obrazovanja, dok su mjere za sprječavanje širenja epidemije ograničile njihove socijalne aktivnosti. U takvim okolnostima, kao posebno ranjive skupine zbog rizika od socijalne isključenosti identificirani su mladi s invaliditetom, pripadnici romske nacionalne manjine, spolne i rodne manjine te beskućnici.

Državna tajnica za demografiju i mlade dr.med. Željka Josić naglasila je da je svijest o važnosti stalnog ulaganja u mlade temelj osnivanja Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, te da je politiku prema mladima neophodno provoditi u suradnji s mladima kroz uvažanje, toleranciju i dijalog.

U raspravi na temu perspektive mladih sudjelovali su predstavnici organizacija mladih u Hrvatskoj, Zagreb Pride-a, Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pučke pravobraniteljice, Europske komisije protiv rasizma i nesnošljivosti te drugih institucija. Osim izlaganja o osobnim iskustvima i preprekama s kojima su se mladi suočavali u razdoblju epidemije, izneseni su i pogledi iz perspektive institucija, pri čemu je osobit naglasak stavljen na spoznaje o psihološkom stanju mladih u okolnostima epidemije te važnost psihološke podrške.

Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijan Kevešević se osvrnuo na položaj spolnih i rodnih manjina u okolnostima epidemije te opisao poteškoće s kojima se suočavaju transrodne osobe uslijed epidemije i usporavanja administrativnih procesa u području zdravstva. Također, izložio je i rizike koji su u komparativnim istraživanjima identificirani kao okolnosti s kojima se pripadnici spolnih i rodnim manjina češće suočavaju, a odnose se na gubitak posla zbog veće prisutnosti u prekarnom radu, izloženost obiteljskom nasilju u uvjetima neprihvaćenosti od najbliže okoline, te potencijalnom otuđenju zbog smanjena razine socijalnih kontakata i podrške.

Snimka online rasprave dostupna je na sljedećoj poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=2Gdi3FItVV0