Okrugli stol Predsjednika RH povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama

Predsjednik Republike dr. Ivo Josipović i ove je godine otvorio okrugli stol povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama - 22. rujna. Okrugli stol je organiziran u suradnji s UNDP-om i Autonomnom ženskom kućom Zagreb. Predsjednik je istaknuo potrebu kontinuiranog osvještavanja javnosti o potrebi suzbijanja i sankcioniranja obiteljskog nasilja. U raspravi je sudjelovala i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

Uvodna izlaganja današnje rasprave koja je bila prvenstveno vezana za Kazneni i Obiteljski zakon dali su Louisa Vinton, stalna predstavnica Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić i odvjetnik Ivo Jelavić te doc.dr.sc. Branka Rešetar, voditeljica radne skupine koja je pripremala nacrt novog Obiteljskog zakona.

Louisa Vinton govorila je o potrebi detektiranja svih oblika nasilja, kako fizičkog tako i psihičkog i ekonomskog, te o obvezi prevencije.

Branka Rešetar je ukratko iznijela glavne odrednice prijedloga Obiteljskog zakona i regulativa koje se odnose na obiteljsko nasilje, kao sto je medijacija, hitno izdvajanje djece iz obitelji, izdvajanje iz obiteljskog doma, definiranje tri tipa razvoda od kojih je i razvod s elementima obiteljskog nasilja.

Sanja Bezbradica Jelavić je iznijela konstruktivne kritike temeljem prakse i rada sa ženama. Govorila je o tezama Obiteljskog zakona koje ukazuju na to da su žene prevrtljive i manipulatorice, o činjenici da velika većina, čak 70% žena, pokreće razvod zbog nekog oblika obiteljskog nasilja, da se razvod komplicira rokom od 6 mjeseci zbog čega trpe djeca, a što je grubo miješanje države u obiteljske odnose, da nema sustavne zaštite u slučajevima partnerskog nasilja, o sudskim postupcima pred Europskim sudom za ljudska prava vezano za percepciju CZSS, o nedovoljnoj regulativi veza izvanbračnih partnera te o pripremama za edukaciju sudaca.

Sanja Nola, pomoćnica ministra pravosuđa osvrnula se kronološki na zakonodavni okvir kazneno pravne i prekršajne zaštite od obiteljskog nasilja i iznijela novine Kaznenog zakona koji je u primjeni od 01.01.2013., a vezane na slučajeve obiteljskog nasilja, odnosno nasilja prema "bliskim osobama".

Ivo Jelavić je komentirao ukinuće čl. 215a. starog Kaznenog zakona u novoj kazneno pravnoj regulativi kojim se obiteljsko nasilje karakterizira kao kvalifikatorni oblik pojedinog kaznenog djela. Ne postoji zakonski kontinuitet starog zakona sa slučajevima u novom kaznenom postupku.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić se u raspravi osvrnula na Obiteljski i Kazneni zakon. Vezano za Obiteljski zakon predložila je da se novim Obiteljskim zakonom u potpunosti izjednači pravni status izvanbračne i bračne zajednice te se na taj način Obiteljski zakon uskladi sa Zakonom o ravnopravnosti spolova kao organskim zakonom. Navela je neke od razloga zbog kojih propust zakonodavca da izjednači izvanbračnu zajednicu s bračnom, proizvodi diskriminirajući učinak na izvanbračne drugove; npr. izvanbračni drugovi nemaju zakonske mogućnosti posvojiti dijete, premda je samim prijedlogom OZ-a (čl. 133.) posvojenje omogućeno jednom bračnom drugu ako je onaj drugi roditelj djeteta koje se posvaja, a u određenim situacijama, ako je to od osobitog interesa za dijete, posvojenje se može omogućiti i osobi koja nije u braku. Isto tako izvanbračni drug ne ubraja se u uzdržavane članove obitelji te se temeljem toga ne može dobiti porezna olakšica, dok izvanbračni drugovi u praksi nisu oslobođeni dužnosti plaćanja poreza na nasljeđivanje (npr. automobila, plovila i sl.). Stoga bi izjednačavanje pravnog statusa izvanbračne i bračne zajednice dovelo do promjena nekoliko zakona iz oblasti poreznih davanja, čije odredbe diskriminiraju osobe koje žive u izvanbračnim zajednicama.

Pravobraniteljica se također osvrnula na formulaciju čl. 332. Prijedloga Obiteljskog zakona koju smatra nejasnom budući da članak određuje da se medijacija ne provodi u slučajevima obiteljskog nasilja. Ukoliko se kao dokaz potreban za neprovođenje medijacije bude tražila pravomoćna sudska presuda o počinjenom nasilju, žrtva može biti stavljena u poziciju da mora čekati i više mjeseci, pa i koju godinu, prije nego brak iz kojeg želi izaći zbog nasilja bude razveden. Zbog toga pravobraniteljica smatra potrebnim da se istom zakonskom odredbom precizno utvrdi što će predstavljati dokaz o nasilju u obitelji zbog kojega se neće provoditi medijacija.

O okruglom stolu - web Predsjednika RH

Iz medija:

Novi zakoni potiču obiteljsko nasilje, Glas Istre, 18.9.2013.

Attachments:

Novi list, 18 rujna 2013.pdf

[ ]

413 Kb