Socijalna slika Grada Zagreba 2012.

Već 13. godinu zaredom Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom u suradnji sa Socijalnim vijećem Grada Zagreba izradio je Socijalnu sliku Grada Zagreba. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić prisustvovala je javnoj prezentaciji budući da je socijalna slika jedan od ključnih pokazatelja društvenog razvoja koja govori o kvaliteti života u cjelini, osobito najranjivijih skupina. Pravobraniteljica je pohvalila ovogodišnju analizu Socijalne slike Grada Zagreba i predložila da se u buduće uključi više rodno razvrstanih podataka u svrhu rodnog detektiranja trendova i rizičnih skupina.

Socijalna slika Grada Zagreba obuhvaća područja poput stanovanja, odgoja i obrazovanja, zaposlenosti i nezaposlenosti, zdravstvene i socijalne zaštite te obitelji. U području vezanom za kućanstva i obitelj nalaze se podaci  o bračnom i obiteljskom statusu građana i građanki Grada Zagreba i usporedba s podacima za Hrvatsku.

Prema podacima iz novog popisa stanovništva, u Gradu Zagrebu 50% obitelji čine dvočlane i tročlane obitelji. Najveći broj djece u Gradu Zagrebu se rađa u bračnim zajednicama. U izvanbračnim se zajednicama 2012. godine rodilo 15,2% djece i taj udio iz godine u godinu raste (1998. Bio je 9,3%, a 2011. 14,2%).Socijalna slika je pokazala da će se u budućnosti trebati više voditi računa o udjelu jednoroditeljskih obitelji, a podaci pokazuju da su u pravilu to majke s djecom. U Zagrebu ih nije bilo puno više nego u Hrvatskoj (17,7% u odnosu na 15%), ali se može očekivati njihov porast. Jednoroditeljske obitelji žive u značajno težim materijalnim prilikama i suočavaju se s velikim poteškoćama u ispunjavanju obiteljskih obveza te obveza koje proizlaze iz plaćenog rada.

I istraživanje UNDP-a iz 2006. pokazalo je da većina samohranih roditelja živi u nepovoljnijim materijalnim prilikama od dvoroditeljskih obitelji, rjeđe imaju riješeno stambeno pitanje, imaju manja primanja, pri čemu je meridijan ekvivalentnog dohotka kućanstva samohranih majki niži od dohotka samohranih očeva (1.923
naspram 2.692 kune). Samohrani roditelji češće se susreću s različitim oblicima financijskih poteškoća, imaju problema s plaćanjem režijskih troškova i sl.

Tablica koja pokazuje zastupljenost pojedinih tipova obitelji, uz usporedbu Grada Zagreba s Hrvatskom, pokazuje da u Zagrebu živi veći postotak majki s djecom (16,7% u odnosu na 14,4% u Hrvatskoj), nešto veći postotak očeva s djecom (2,7% u odnosu na 2,5%) te veći postotak izvanbračnih parova s djecom (2,1% u odnosu na 1,9%). Ako se pogleda proteklih 10 godina, uočava se povećanje postotka jednoroditeljskih obitelji.

Prema popisu stanovništva (2001) 60,8% muškaraca i 52,1% žena starijih od 15 godina živjelo je u braku.
S izvanbračnim partnerom/icom živjelo je 2,2% stanovnika (u Hrvatskoj 1,7%). Među ženama je bio nešto veći udio razvedenih žena (6,4%) i udovica (15,7%), dok je postotak razvedenih muškarca bio 3,5% a udovaca 3,2%.

Pogleda li se tablica sklopljenih i razvedenih brakova u posljednjih 10 godina, 2011./2012. godine bila je najniža stopa sklopljenih brakova (4,7), dok je istovremeno razvedeno najviše brakova.

Socijalna slika Grada Zagreba po godinama