Okrugli stol „Priziv savjesti u medicini“

U organizaciji Inicijative liječnika/liječnica za reguliranje prava na priziv savjesti u medicini i CESI – Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, u prostorijama Novinarskog doma u Zagrebu održan je okrugli stol pod nazivom „Priziv savjesti u medicini“. S navedenog okruglog stola upućen je zahtjev za reguliranje pitanja priziva savjesti na način da ono ne ograničava druga ljudska prava, zaštitu zdravlja i uživanje znanstvenih dostignuća na dobrobit svih ljudi. Na okruglom stolu izlaganja su održali/e dr.sc. Gorjana Gjurić, prof. dr.sc. Herman Haller, dr.sc. Dubravko Lepušić, dr.sc. Jasenka Grujić Koračin te dr.sc. Dalida Rittossa.

Dr. sc. Gorjana Grujić održala je izlaganje o prizivu savjesti u medicini koje se primjenjuje na području reproduktivne medicine (pobačaj, kontracepcija, sterilizacija, bolesne trudnice, umjetna oplodnja, silovanje), ali i u području palijativne medicine (npr. asistirani suicid, eutanazija) te preventivne medicine (cijepljenje). Osvrnula se i na posljedice priziva savjesti, a koje mogu dovesti do kršenja ljudskih prava pacijenata/ica ali i stručnih medicinskih standarda. Istaknula je kako je pravo na priziv savjesti prihvatljivo ako je autentično, ako je osigurano da će drugi stručnjaci/inje ispuniti primarnu dužnost prema pacijentu/ici, ako nisu neposredno ugroženi život ili zdravlje pacijenta/ice te ako se ne proizvodi diskriminacija. Osvrnula se i na zlouporabu prava na priziv savjesti.

Prof.dr.sc. Herman Haller se osvrnuo na medikamentozni pobačaj kao novu metodu kod koje nema kirurškog zahvata već se propisuju određeni lijekovi koji dovode do pobačaja. Međutim pitanje priziva savjesti ostaje isto kao i kod kirurškog pobačaja. Takva vrsta pobačaja u Republici Hrvatskoj još nije dostupna. Dr.sc. Dubravko Lepušić je iznio svoja iskustva iz prakse te se osvrnuo na pitanje autentičnosti priziva savjesti. Istaknuo je i potrebu osnivanja Povjerenstva za reproduktivna prava žena pri Ministarstvu zdravlja radi definiranja i dodatne zaštite prava žena.

Dr.sc. Dalida Rittossa je govorila o ustavnosti priziva savjesti liječnika/ica u slučajevima pobačaja. Istaknula je kako se u konkretnom slučaju ustvari radi o dva jednakopravna ustavna prava koja dolaze u koliziju i to prava na privatnost i pravu na slobodu savjesti, a oba navedena prava se mogu ograničiti. Pritom je važno načelo razmjernosti koje služi balansiranju tih prava. Osvrnula se na praksu Vrhovnog suda SAD-a te Ustavnog suda Njemačke, kao i na praksu Europskog suda za ljudska prava prema kojoj države, pored negativne obveze, imaju i pozitivne obveze u vidu poduzimanja određenih mjera kako bi se provodilo pravo na privatnost.

Dr.sc. Jasenka Grujić Koračin u svom izlaganju je preporučila da se priziv savjesti u medicini uredi tako da ne potire druga ljudska prava, ne priječi dostupnost legalne zdravstvene zaštite i ne izaziva diskriminaciju. Zalaže se za reguliranje navedenog na zakonodavnoj razini, ali na precizniji i detaljniji način nego što to trenutno postoji prema Zakonu o liječništvu.

Navedenoj problematici je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u svom dosadašnjem radu posvetila znatnu pažnju, a posebice vezano uz slučajeve priziva savjesti liječnika/ica i magistra/i farmacije prilikom propisivanja odnosno izdavanja kontracepcijskih sredstava. O navedenom je Pravobraniteljica izvijestila i Hrvatski sabor u svom Izvješću o radu za 2013.