Građani nadgledaju suđenja

U suradnji udruge Documenta s ODIHR-om (OESS-ova organizacija za razvijanje demokratskih institucija i ljudskih prava), danas je u Kući ljudskih prava u Zagrebu, poljska Udruga „Fundacja Court Watch Polska“, održala prezentaciju pod nazivom: „Civilno društvo – dijalog glede nadgledanja suđenja u jugoistočnoj Europi“.

Ova poljska udruga predstavila je svoj vrlo originalni i uspješan projekt koji provode već 5 godinu na području cijele Poljske. Osnovani s ciljem da mobiliziraju što veći broj građana/ka da nadgledaju što veći broj sudskih postupaka, odnosno ročišta, ova Udruga postigla je izniman uspjeh u ostvarenju svojih ciljeva. Naime, danas u Poljskoj njihove izvještaje čitaju suci/tkinje i posebno predsjednici/ce sudova, te svi koje zanima kakvo je stanje u pravosuđu, a što povratno utječe i na čitav sustav administriranja pravde odnosno potiče uklanjanje sistemskih, ali i drugih nedostataka. Skoro 7.000 ročišta, oko 450 građana/ki pratilo je na ukupno 131 sudu u 2013. u organizaciji Udruge u Poljskoj.

Ideja je zapravo bila vrlo jednostavna, skupina entuzijasta s fakulteta sociologije osnovala je udrugu s ciljem da mobilizira građane/ke da prate suđenja u svojim sredinama. Za tu svrhu razvili su dva vrlo bazična i razumljiva formulara te organizirali on-line prijavljivanje za građane/ke koji bi se volonterski sami javljali da su zainteresirani nadgledati suđenja. Osobe koje bi se prijavile prošle bi jedno i pol satni trening o osnovama sudskih postupaka održan od strane Udruge. Za vrijeme nadgledanja suđenja građani/ke bi  formulare (po prinicipu – da, ne, nije primjenjivo)  upisivali svoja opažanja te poslije podatke sami prebacili u on-line bazu Udruge. Sve je automatizirano, digitalizirano, pregledno i vrlo jednostavno. Nadgledaju se samo osnovne stvari podijeljene u dvije kategorije – sudsko ročište i sudska infrastruktura. Pitanja vezana uz ročište kreću s da li je ročište započelo u najavljeno vrijeme?, kako se sudac ponaša – pristojno/nepristojno?, da li ima dovoljno mjesta za javnost?, da li su svi dobili priliku govoriti?, da li se manipulira sa zapisnikom? i sl. Što se tiče infrastrukture pitanja se kreću od u kojem stanju je zgrada suda?, do toga da li su wc-ei čisti i opremljeni sapunom i toalet papirom?

Projekt osim što blagotvorno djeluje na ustrojavanje poštenog, pravednog i brzog sustava pravosuđa, ima višestruke koristi. Educira građane/ke, demistificira sudske postupke, čini ih transparentnim,  omogućava punu realizaciju prava na javnost svakog sudskog ročišta odnosno postupka te jača integritet sudstva i materijalnu infrastrukturu.

U diskusiji nakon prezentacije, savjetnik Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Nebojša Paunović iznio je nekoliko komentara na predstavljen projekt, naglašavajući kako bi tzv. temeljno nadgledanje suđenja, odnosno ročišta, po uzoru na ovaj izvrstan projekt, u Republici Hrvatskoj bilo korisno. No, istakao je kako tematsko nadgledanje suđenja (nadgledanje suđenja za ratne zločine, seksualno i obiteljsko nasilje i sl.), kao komplementarni mehanizam ovakvom osnovnom monitoringu, te kao snažan instrument korekcije pravosuđa u pojedinim područjima, jest jednako tako neophodno kako bi se suđenja uskladila s najboljim međunarodnim standardima. U tom pogledu, spomenuo je mogućnost da se, po uzoru na ovaj projekt,  građani/ke organiziraju, pozovu i educiraju na sličan način te opreme jednostavnim formularima kako bi nadgledali postupke suđenja za obiteljsko nasilje odnosno ona vezana uz spolnu ali i drugu diskriminaciju. Isti je pozvao i ženske udruge da razmisle o pokretanju jednog ovakvog projekta uz potporu institucije Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.