Održana međunarodna konferencija „Ljudska prava u porodu u istočnoj Europi“

U Zagrebu u organizaciji udruge RODA održana je dvodnevna konferencija na temu „Ljudska prava u porodu u istočnoj Europi“, 16.-17.04.2015., na kojoj su sudjelovali predstavnici ukupno 25 zemalja svijeta te ukazali na brojne poteškoće s kojima se susreću rodilje. Određena inozemna negativna iskustva potvrdila su da Hrvatska nije jedinstvena po tom pitanju već da slični problemi postoje i u drugim zemljama Europske unije.

Organizacija konferencije uslijedila je nakon akcije udruge RODA pod nazivom „Prekinimo šutnju“ koja se krajem 2014. godine provodila s ciljem zagovaranja dostojanstvene skrbi tijekom trudnoće i poroda. Podsjećamo, udruga RODA objavila je pisane izjave žena koje su iznijele niz poteškoća s kojima su bile suočene prilikom poroda. Temeljem uvida u izjave, Pravobraniteljica je ustanovila da su prigovori opravdani te da te objektivne poteškoće zaista postoje, a Ministarstvo zdravlja je na odgovarajući način popratilo akciju i najavilo da će u prva tri mjeseca 2015. godine provesti zdravstveno-inspekcijski nadzor svih rodilišta u RH, izmijeniti postojeće zakonske regulative vezane za rad primalja s ciljem poticanja aktivnije uloge primalja u porodu, izraditi publikacije za trudnice u svrhu pripreme za porod, te u suradnji s HZJZ-om, UNICEF-om i organizacijama civilnog društva pripremiti program za poboljšanje i ujednačavanje prakse pružanja zdravstvene skrbi u svim rodilištima.

Od informacija koje su se iznosile na konferenciji, valja izdvojiti pojedina iskustva drugih europskih zemalja.

Jedno istraživanje u Mađarskoj iz 2012. godine pokazalo je da je 57% rodilja dodatno plaćalo usluge liječnicima/ama prilikom pružanja medicinskih usluga vezanih za porod. Takva neformalna plaćanja usluga prilikom poroda (tzv. „novac iz zahvale“) praksa je koja nije karakteristična samo za Mađarsku već je raširena u istočnoj Europi. Prema rezultatima istraživanja, Mađarice u prosjeku taj oblik dodatne stimulacije liječnika/ca plaćaju 180 €. U negativnom kontekstu je spomenut i slučaj ginekologinje i primalje Agnes Gereb, glavne zagovornice poroda kod kuće u Mađarskoj, koju je sud u Budimpešti 2011. osudio na dvije godine zatvorske kazne i pet godina zabrane obstetričke/primaljske prakse pod optužbom nesavjesnog obavljanja dužnosti.

Pribjegavanje carskom rezu kao metodi poroda raste u svijetu (nije poznato koji sve čimbenici utječu na porast), a u Mađarskoj postotak žena koje rađaju na taj način je 34,5%. Iako prema istraživanju 90% žena preferira vaginalni porod, kao glavni razlog iz kojega žene odbijaju rađanje vaginalnim putem je strah od rizičnosti. Vezano za lošu zdravstvenu praksu, navodi se da 25,4% rodilja u bolnicama nije upitano za pristanak na inducirani porod, 59,8% ih nije upitano za pristanak na epiziotomiju, a 10,8% ih nije upitano za pristanak na carski rez.

U Turskoj je carski rez koji nije opravdan zdravstvenim razlozima zabranjen zakonom iz 2012. godine. Turska je prva zemlja u kojoj se takav način rađanja kažnjava. Inače, u javnim bolnicama 51% žena rađa carskim rezom, a u privatnim 67%. Turska je specifična po još jednom zakonski propisanom ograničenju prava žena na autonomiju nad vlastitim tijelom. Naime, premda je pobačaj dopušten između 10-20 tjedna trudnoće, ukoliko je žena u braku, nije joj dopušteno pobaciti bez pristanka supruga. Znakovit je nedavni slučaj žene u čijem slučaju je postupak razvod trajao dugo, a za vrijeme kojega je zatrudnjela s novim partnerom. Naposljetku joj je nakon javne debate izvanredno dopušteno izvršiti inducirani pobačaj.

Zuzana Candigliota (Liga za ljudska prava) iz Češke Republike istaknula je da su jedine zemlje u Europi u kojima je zdravstvenim djelatnicima zakonom zabranjeno asistirati na kućnim porodima: Češka, Ukrajina, Litva i Hrvatska.

Prema podacima udruge RODA, epiziotomija (urez međice) se u Hrvatskoj vrši u 60% slučajeva, u Sloveniji 36%, dok primjerice u Danskoj u samo 4% slučajeva.

Dr. Milan Stanojević iz organizacije UNICEF Hrvatska spomenuo je da će u sljedećih nekoliko mjeseci u KB Sveti Duh i KBC Rijeka biti pokrenut pilot-projekt inicijativa za bolnice prijatelje majki (mother friendly initiative). Spomenuta je i poželjnost paralelnog provođenja inicijative za bolnice prijatelje djece (baby friendly initiative).

Posebno valja istaknuti izlaganje Daniele Furtonove iz Bugarskog helsinškog odbora koja je predstavila praksu Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu po pitanju reproduktivnog zdravlja žena. Tako je napravljen presjek raznih slučajeva vezano za medicinske intervencije usprkos nijekanju pristanka žene, nasilne preglede, prisilnu sterilizaciju, nijekanje prava na stručnu skrb tijekom kućnog poroda i dr. Slučajevi koji su spomenuti: Ternovszky v. Mađarska (67545/09), Dubská i Krejzová v. Češka Republika (28859/11 i 28473/12), Hanzelkovi v. Češka Republika (43643/10), Konovalova v. Rusija (br. 37873/04), V.C. v. Slovačka (18968/07), N.B. v. Slovačka (29518/10), I.G. i drugi v. Slovačka (15966/04), K.H. i drugi v. Slovačka (32881/04), Juhnke v. Turska (52515/99), Y.F. v. Turska (24209/94), P.C. i S. v. UK (56547/00), Hadri-Vionnet v. Švicarska (55525/00), M.S. v. Švedska (20837/92), L.H. v. Latvija (52019/07), Marić v. Hrvatska (50132/12).

Konferencijom se ukazalo na razne aspekte problematike reproduktivnog zdravlja žena kao što su pravo na privatnost, intimnost i autonomiju, pravo na informirani pristanak, pravo na human i dostojanstven tretman rodilja bez prisutnosti bilo kojeg oblika fizičkog ili psihičkog nasilja. Također se spomenulo da je i dalje prisutan problem percepcije kontracepcije kao tabua i nečega čega se treba sramiti, a za čiju upotrebu odgovornost leži primarno na ženama. Istaknuto je i da visoke cijene pobačaja pogađaju najsiromašnije te ih kao takve valja sagledati u kontekstu reproduktivnih prava žena.