Tribina ,,Sigurni kvartovi - Maksimir" u Zagrebu

U Zagrebu je održana tribina pod nazivom ,,Sigurni kvartovi - Maksimir" u organizaciji Hollaback Hrvatska, organizacije koja je lokalni ogranak međunarodnog pokreta posvećenog suzbijanju uznemiravanja žena i LGBT osoba na javnim mjestima.

Na tribini su predstavljeni rezultati projekta ,,Sigurni kvartovi", čiji cilj je analiza sigurnosti gradske četvrti Maksimir, a u okviru kojega je provedeno istraživanje o percepciji sigurnosti javnih mjesta u toj gradskoj četvrti. Izlaganja su održali Martina Horvat i Barbara Perasović iz Hollaback Hrvatska, učenica Učeničkog doma ,,Dora Pejačević" Ajla Šabić, Josipa Tukara iz Ženske sobe i predsjednik Odbora za mladež Grada Zagreba Dominik Etlinger.

Rezultati spomenutog istraživanja ukazali su na visoku učestalost uličnog uznemiravanja i na njegove negativne posljedice, te su identificirani čimbenici koji utječu na osjećaj sigurnosti na javnim mjestima na području Maksimira. Mladi u fokus grupama naveli su da je učestalost uznemiravanja i fizičkog nasilja među mladima učestalija na mjestima izlaska nego na javnim mjestima te da je ulično rodno uznemiravanje vrlo rašireno i to osobito u formi neugodnih i neželjenih komentara i gesta (primjer izjave učenika u fokus grupi: ,,dobacivanje slijedi kod svake minice"). Učenice su izjavile da se uznemiravanje ,,događa na svakom drugom / trećem izlasku". Anketa provedena na uzorku od 25 konobarica zaposlenih u kafićima u Maksimiru pokazala je da je 84% njih doživjelo ulično uznemiravanje, a 68% uznemiravanje na radnom mjestu. Konobarice su opisale svoja iskustva, posebno neželjene komentare i dodirivanja, te su istaknule da bi se njihovi nadređeni trebali više educirati o ovome problemu i uključiti u njegovo rješavanje. Tri faktora koji imaju najveći utjecaj na osjećaj sigurnosti na javnim mjestima su osvijetljenost, otvorenost/vidljivost i održavanost.

Na tribini je posebno istaknut problem neprepoznavanja i društvene tolerancije lakših oblika spolnog uznemiravanja, što posljedično utječe na manju osjetljivost na druge teže oblike nasilja. Izravna posljedica toga je činjenica da za kazneno djelo silovanja, jednog od najtežih oblika rodno uvjetovanog nasilja, često budu izricane minimalne kazne. Na temelju rezultata istraživanja donesene su odgovarajuće preporuke koje su uvrštene u cjeloviti istraživački izvještaj i njegov sažetak.

Tribini je prisustvovao savjetnik Josip Grgić, koji je prisutnima potvrdio da je iz iskustva institucije Pravobraniteljice poznato da su žrtve spolnog uznemiravanja u pravilu žene, te predložio da se u eventualnim budućim sličnim istraživanjima napravi komparacija iskustava žena s iskustvima muškaraca po pitanju spolnog uznemiravanja.