Pravobraniteljica sudjelovala na Okruglom stolu o pravu na rad bez mobbinga

Javni okrugli stol „Važnost i značenje anti-mobbing protokola u radnim odnosima u Republici Hrvatskoj“ održan je na temu mobbinga na radnom mjestu u Tribini Grada Zagreba s ciljem da doprinese unaprjeđenju i ubrzanju postupka izrade protokola protiv mobbinga. Glavna tema okruglog stola bila je važnost i način uvođenja protokola u tijela javne uprave, javna poduzeća i ustanove, te privatna poduzeća.

Okrugli stol održan je u okviru EU projekta „Pravo na rad bez mobbinga“, a provode ga u partnerstvu Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga, Pravni fakultet u Osijeku i Grad Zagreb. Rezultat projekta je i nedavno objavljen Priručnik o diskriminaciji i mobbingu na radnom mjestu, koji je prvi priručnik takve vrste u Hrvatskoj.

Na okruglom stolu govorili su autor i urednik priručnika, izv. prof. dr. sc. Mario Vinković, koautorice priručnika, doc. dr. sc. Snježana Vasiljević, mr. sc. Iris Gović Penić, te mag. iur. Ivan Hranj, pravnik Udruge mobbing. Moderatorica orkuglog staola bila je gđa. Ljiljana Klašnja iz Ureda gradonačelnika Grada Zagreba koji je pred usvajanjem anti-mobbing protokola. Također, gđa. Jadranka Aposotolovski, predsjednica Udruge za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga i voditeljica EU projekta, kratko je izložila s kojim se problemima žrtve mobbinga susreću u Republici Hrvatskoj.

Pravobraniteljica je sudionicima na okruglom stolu ukazala na bogatu praksu glede broja pritužbi koje ured zaprima na godišnjoj razini, a koje se odnose na uznemiravanje i spolno uznemiravanje te istaknula kako se između 45 i 49 % svih pristiglih pritužbi iz područja rada i zapošljavanja odnosi na uznemiravanje i spolno uznemiravanje te da su pritužiteljice u 100 % slučajeva žene. Također, ukazala je na sve nedostatke vezane uz postupke zaštite dostojanstva radnika koji se uglavnom provode neuredno, bez sastavljanja adekvatnih zapisnika, uz nepoštivanje zabrane re-viktimizacije žrtve iz članka 2. Zakona o ravnopravnosti spolova i, u većini slučajeva, s ciljem zaštite poslodavca, a ne žrtve.

Ostali sudionici skupa iznijeli su probleme vezane uz činjenicu da u Republici Hrvatskoj zakonodavni okvir u smislu zaštite od mobbiinga pati od određenih nedostataka, te da se sudska zaštita od ovog fenomena stoga uglavnom ostvaruje kada se povrede radničkih prava mogu podvesti pod neku od zaštićenih diskriminacijksih osnova iz Zakona o suzbijanju diskriminacije ili Zakona o ravnopravnosti spolova. Sutkinja Gović Penić ipak je istaknula kako se unatoč navedenim problemima sudska zaštita od mobbinga može ostvariti jer se u osnovi radi o zlostavljanju na radu koje zabranjuje kako sam Zakon o radu, tako i Kazneni zakon, dok je temelj za naknadu štete reguliran Zakonom o obveznim odnosima. Jedina razlika je, naglasila je sutkinja, u tome što kod mobbinga, dakle zlostavljanja i uznemiravanja na radu koje nije motivirano nekom od diskriminacijskih osnova, žrtva nema prava na prekid rada.

Na skupu ipak nije predstavljen protokol koji je i dalje u fazi izrade. No, istaknuto je kako će se izraditi zaključci okruglog stola koji će doprinijeti unaprjeđenju i ubrzanju izrade protokola.