U Novinarskom domu u Zagrebu održana je međunarodna konferencija „Dobre prakse suzbijanja zločina iz mržnje i govora mržnje“ u organizaciji Centra za mirovne studije i Kuće ljudskih prava Zagreb. Konferencija je organizirana u sklopu projekta Against Hate / Protiv mržnje kojeg provode Centar za mirovne studije, Kuća ljudskih prava Zagreb i Gong u suradnji s Ministarstvom pravosuđa Republike Finske te finskom Udrugom za podršku žrtvama.
Predstavljen je Priručnik o dobrim praksama suzbijanja zločina iz mržnje i govora mržnje, koji su Centar za mirovne studije i Kuća ljudskih prava Zagreb izdali na engleskom jeziku. Priručnik sadrži pregled 24 različita primjera prevencije, informiranja javnosti, podizanja svijesti, praćenja i procesuiranja te pružanja zaštite žrtvama zločina iz mržnje i govora mržnje, koji institucije i organizacije civilnog društva provode diljem Europske unije. U okviru projekta je također pokrenuta online platforma „Dosta je mržnje“, putem koje građanke i građani mogu na jednostavan način prijaviti govor mržnje.
Na konferenciji je sudjelovalo više od 100 sudionika i sudionica iz 21 države članice Europske unije, a o dobrim praksama iz svojih zemalja govorili su sudionice/i iz Austrije, Belgije, Finske, Hrvatske, Italije, Malte, Poljske, Slovenije i Španjolske (popis izlagača/ica dostupan je u programu konferencije). Predstavljeni su pojedini nacionalni mehanizmi i platforme za suzbijanje zločin iz mržnje i govora mržnje (OBERAXE – Španjolska, Spletno-oko – Slovenija), ali i međunarodne organizacije (INHOPE, INACH).
Zločini iz mržnje često nisu prepoznati, nerijetko se ne prijavljuju, a ponekad se niti ne procesuiraju na odgovarajući način. Nužna je dosljedna primjena postojećeg pravnog okvira, ali i njegovo unaprjeđenje. 2016. godine donesen je Kodeks postupanja u borbi protiv nezakonitog govora mržnje na Internetu, a četvrta evaluacija njegove provedbe pokazala je dobre rezultate. Bahrija Sejfić iz Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH najavila je da će se postojeći Protokol o postupanju u slučaju zločina iz mržnje (2011.) revidirati i unaprijediti, te bi do kraja 2019. godine trebao biti pušten u proceduru. Također je kao izrazito važnu mjeru u cilju prevencije i suzbijanja zločina iz mržnje i govora mržnje istaknula organizaciju edukacija za stručne osobe: suce, odvjetnike, državne odvjetnike, policiju i predstavnike organizacija civilnog društva. Zamjenica Glavnog državnog odvjetnika RH Andrea Šurina Marton navela je da su ove godine organizirani novi seminari u sklopu edukacije pod nazivima „Kaznenopravni aspekti govora mržnje“ i „Zločin iz mržnje u RH – neki teorijski i praktični prijepori“.
Tema konferencije predstavlja vrlo složenu, dinamičnu i kompleksnu problematiku, pri čemu je važno prepoznavati razliku između zločina iz mržnje i govora mržnje, kao i razliku između diskriminacije i govora mržnje. Glavna poruka konferencije je da zločin iz mržnje i govor mržnje nemaju mjesta u našem društvu. Na konferenciji je prisustvovao savjetnik pravobraniteljice Josip Grgić koji je, uključivši se u raspravu u dijelu u kojem je bilo riječi o edukaciji policijskih službenika, istaknuo važnost uključivanja edukacije o diskriminaciji temeljem spolne orijentacije i rodnog identiteta kao dijela stručnog usavršavanja policije o zločinima iz mržnje i govoru mržnje.
Više vijesti o konferenciji dostupno je ovdje: HND.hr (21.10.2019.) i Tportal.hr (21.10.2019).
EU projekti