U sklopu projekta REC-RDAP-GBV-AG-2017 How Expertise Leads to Prevention, Learning, Identigication, Networking and Ending Gender Based Violence (HELPLINE), kojeg udruga B.a.B.e. provodi u partnerstvu s Udrugom za podršku žrtvama i svjedocima, Policijskom akademijom, Pravosudnom akademijom, Uredom za ravnopravnost spolova Vlade RH te Institutom za rad i obiteljska istraživanja iz Slovačke, održana je fokus grupa u kojoj su sudjelovali/e stručnjaci/kinje koji/e se bave problematikom rodno uvjetovanog nasilja. Projekt ima za cilj pružiti zaštitu i podršku ženama žrtvama nasilja promovirajući multidisciplinarni pristup problemu rodno uvjetovanog nasilja.
Navedeni projekt podržala je i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova čija savjetnica Martina Krnić je aktivno sudjelovala u radu fokus grupe. Cilj fokus grupe bio je detektirati probleme unutar svakog pojedinog sektora sustava podrške te naučiti iz iskustava stručnjaka/inja koji su u kontaktu sa ženama žrtvama nasilja. Savjetnica Pravobraniteljice je iznijela iskustva iz prakse i dosadašnjeg rada institucije vezano uz nasilje u obitelji pri čemu se posebno osvrnula na rad policije i centara za socijalnu skrb, a na čija postupanja se žrtve nasilja u obitelji pritužuju. Savjetnica je ukazala na problematiku prepoznavanja svih oblika obiteljskog nasilja (posebice psihičkog i ekonomskog) te istaknula važnost razlikovanja primarnog agresora od žrtve, a kako bi se izbjegli slučajevi dvostrukih uhićenja. Također je od iznimne važnosti da pol. službenici/ice prilikom svojih postupanja uzimaju u obzir i imaju u vidu cjelokupnu obiteljsku situaciju i kronologiju eventualnog ranijeg nasilničkog ponašanja, a ne samo prijavljeni događaj. Nadalje savjetnica je ukazala i na problematiku sankcioniranja partnerskog nasilja te nužnost potpune implementacije Istanbulske konvencije kao i na potrebu senzibilnog pristupa u radu sa žrtvama obiteljskog nasilja.
U kontekstu navedenog istaknuto je kako je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova nositeljica EU projekta ”Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama” u okviru kojeg je provedeno istraživanje na uzorku od 470 prekršajnih presuda koje pokazuje da sudovi tendiraju blagoj politici kažnjavanja i kroz odmjeravanje izrečenih sankcija. Prosječna novčana kazna iznosila je 1.727,79 kn, što je relativno blizu propisanog minimuma od 1.000,00 kn. Prosječna uvjetna osuda iznosila je 21 dan, uz prosječnu odgodu izvršenja u trajanju od 10 mjeseci, dok je prosječna kazna zatvora iznosila 19 dana. Razvidno je da se sudska politika kažnjavanja kod ovih oblika sankcija kreće tek u donjoj četvrtini represivnog raspona koji je zakonodavac ponudio.
EU projekti