Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova sudjelovala je danas u Hotelu International na konferenciji naziva: „Izazovi u sustavu podrške u vrijeme pandemije COVID - 19 virusa“. Konferenciju je organizirala Udruga za podršku žrtvama i svjedocima povodom obilježavanja sedme godine rada Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja – 116 006, a koji je otvoren 16. srpnja 2013. godine te povodom četrnaeste godišnjice osnivanja Udruge za podršku žrtvama i svjedocima.
Na konferenciji su uz pomoćnicu ministra pravosuđa i uprave, Vedranu Šimundžu Nikolić, predstavnicu Ravnateljstva policije, Anitu Matijević i voditeljicu Službe za podršku žrtvama i svjedocima pri Ministarstvu pravosuđa i uprave, Nikicu Hamer Vidmar, sudjelovali i brojni predstavnici organizacija civilnog društva koje se bave podrškom žrtvama i svjedocima kaznenih djela. Raspravljalo se na koji je način aktualna pandemija COVID – 19 virusa zahtijevala prilagodbu svih dionika u području pružanja podrške svjedocima i žrtvama kaznenih djela. Pojedini su sustavi morali reagirati brzo i učinkovito kako oni najranjiviji ne bi ostali zakinuti za podršku i pristup pravima. Na konferenciji su tako istaknuti brojni izazovi na koje su različiti dionici sustava za podršku žrtvama i svjedocima nailazili u proteklom periodu te različite prilagodbe koje su pružatelji podrške morali izvesti kako bi žrtvama osigurali kontinuiranu podršku.
Predstavnica Ministarstva pravosuđa naglasila je važnost brze i učinkovite prilagodbe novonastaloj situaciji kako bi žrtve i svjedoci kaznenih djela bili u mogućnosti ostvariti sva zakonom zagarantirana prava. Predstavnica Ravnateljstva policije istaknula je kako je policija ta koja je za vrijeme pandemije upravo najopterećenija te da je, stoga, potrebno izraditi cjelovitu strategiju i pristup novonastaloj situaciji na čemu se u MUP-u intenzivno radi. Organizacije civilnog društva su s druge strane bile suočene s najvećim izazovima. Naime, teret novonastale situacije najviše je na određen način pogodio žrtve i svjedoke kaznenih djela, odnosno mogućnost pružanja podrške istima. Na prvom mjestu tu su skloništa za žene žrtve nasilja prema kojima nije bilo jasnih uputa Stožera civilne zaštite o načinu postupanja s korisnicima i korisnicama njihovih usluga. Odmah iza njih, s velikim izazovima susrele su se udruge koje se bave pružanjem podrške žrtvama seksualnog nasilja kao i službe za podršku svjedocima i žrtvama kaznenih djela pri sudovima. Naime, potonji su imali posebno izazovnu situaciju pružati psihološku i emocionalnu podršku osobama u situaciji koja je zahtijevala fizičku distancu i nošenje maski.
Predstavnik Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Nebojša Paunović iznio je iskustva rada i stajališta Pravobraniteljice glede učinkovitog djelovanja i funkcioniranja u vrijeme pandemije, naglasivši kako je po pitanjima obiteljskog i rodno utemeljenog nasilja prevencija nasilja i resocijalizacija počinitelja, za koje se Pravobraniteljica već godinama zalaže, dobila na posebnom značaju, posebice u okolnostima izolacije u kojima smo se zatekli. Naime, u doba izolacije žene su izložene povećanom riziku od nasilja u obitelji, dok kažnjavanje počinitelja pod takvim okolnostima zapravo ne rješava problem jer otklanja posljedicu, vraćajući počinitelja žrtvi bez da adresira stvarne uzroke nasilja. Učinkovita borba protiv obiteljskog nasilja i nasilja prema ženama, naglasio je Paunović, u doba izolacije zahtjeva potpuno nov strateški pristup ranoj prevenciji rodno utemeljenog nasilja i resocijalizaciji počinitelja. Stajališta Pravobraniteljice posebno je pozdravila i podržala predstavnica MUP-a, naglasivši kako policija pojačano radi na prevenciji, no istaknula je kako je teško očekivati dugoročni uspjeh bez uključivanja drugih tijela kojima je takva vrst ranog preventivnog djelovanja u opisu posla.
EU projekti