Okrugli stol "Nasilje nad ženama s invaliditetom"

nasilje zsinvaliditetomU organizaciji Ženske sobe, a u povodu Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, održan je okrugli stol „Nasilje nad ženama s invaliditetom“ koji je okupio sudionike/ce iz javnog i civilnog sektora. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić bila je jedna od uvodničarki okruglog stola uz pravobraniteljicu za osobe s invaliditetom Anku Slonjšak, koordinatoricu Ženske sobe Maju Mamulu i predsjednicu Mreže žena s invaliditetom Gordanu Jurčević. Prema statističkim podacima o stanovništvu za 2010., u RH ima 9,3% žena s invaliditetom, a najveći postotak (22%) su žene iznad 65 godina. 7% žena s invaliditetom su radno sposobne.

Žene s invaliditetom su posebno osjetljiva društvena skupina koja se često radi svog spola i radi svog invaliditeta nalazi u neravnopravnom položaju u odnosu na muškarce i žene bez invaliditeta, ali i u odnosu na muškarce s invaliditetom.

U svom izlaganju pravobraniteljica je posebno naglasila specifične probleme žena s invaliditetom u RH, a to su ekonomski problemi, barijere koje postavljaju institucije zdravstvene zaštite, arhitektonske barijere te odnos prema reproduktivnim pravima i zasnivanju obitelji.

Što se tiče ekonomskih problema najveći je nemogućnost pronalaska zaposlenja, a i teže od muškaraca s invaliditetom nalaze posao. Samo 30% žena ostvarilo je pravo na invalidsku mirovinu u odnosu na 70% muškaraca, a žene s invaliditetom imaju cca 66% udjela u muškim mirovinama. Najveći broj žena s invaliditetom živi u obitelji 74,3%, 19% ih žive same, a 53% boravi u ustanovi.

Što se tiče barijere koje postavljaju institucije zdravstvene zaštite to je, na primjer, nepostojanje primjerene ginekološke i stomatološke zaštite, problemi s odobravanjem prava na bolničku medicinsku rehabilitaciju. Što se tiče reproduktivnih prava i zasnivanja obitelji, predrasude i stereotipi dovode do rezervi prema tome da žene s invaliditetom rađaju i zasnivaju obitelj pa i do ekstremnih slučajeva pokušaja sterilizacije.

U posljednjih nekoliko godina Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je zaprimila četiri pritužbe žena s invaliditetom pa se tako, na primjer, postupalo  po pritužbama dviju gluhonijemih studentica koje je Sveučilište u Puli odbilo upisati upravo zato što su gluhonijeme zbog čega im je bio problem organizirati nastavu. Ured pravobraniteljice im je izrekao upozorenje i preporuku, a jedna od te dvije djevojke je u međuvremenu završila fakultet i radi kao asistentica osobe s invaliditetom.

Uredu pravobraniteljice obratila se i gluhonijema mlađa žena koju je nadređeni grubo spolno uznemiravao. Pravobraniteljica je započela ispitni postupak, no tijekom istoga pritužiteljica je povukla pritužbu pod pritiskom svoje obitelji i kolega/ica na poslu. Čak se i kolegica koja je s pritužiteljicom dolazila u Ured pravobraniteljice na kraju donekle distancirala od nje zbog toga što je osobno bila pod pritiskom. Pritužiteljica je premještena na drugo radno mjesto dok je osoba koja ju je uznemiravala ostala raditi tamo gdje je i bila.

Pravobraniteljica je komentirala da iz informacija iznesenih u govoru pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Anke Slonjšak proizlazi da su stručni djelatnici/ce koji rade sa žrtvama obiteljskog nasilja koje su osobe s invaliditetom nesenzibilizirani, a to se odnosi na postupanje policije, zdravstvenih i drugih radnika/ica.

Stoga je neophodna edukacija u području senzibiliziranja stručnih osoba čiji je posao pomagati ili osigurati dostupnost, pogotovo zdravstvenih, ali i svih ostalih usluga ženama s invaliditetom.


Iz medija:

Održan okrugli stol "Nasilje nad ženama s invaliditetom", Ženska soba, 26.11.2012.

Zanemarene žene s invaliditetom, H-alter, 22.11.2012.

Diskriminacija žena s invaliditetom, T-portal/HINA, 21.11.2012.

Rasprava o nasilju nad ženama s invaliditetom, HRT, 21.11.2012.

O nasilju nad ženama, Civilnodrustvo.hr, 20.11.2012.

Vezana vijest:

Strah je prevelik: žene s invaliditetom šute i trpe zlostavljanja, a okolina okreće glavu, Dnevno, 4.11.2012.