U organizaciji Ženske sobe – centra za seksualna prava, 24. i 25. svibnja je u Tuheljskim toplicama održan 11. sastanak Mreže suradnje vladinih institucija i nevladinih organizacija protiv seksualnog nasilja. Na sastanku su, pored predstavnica organizacija civilnog društva (Ženske sobe – centra za seksualna prava, Ženske grupe Brod, Centra za žene žrtve rata Rosa i Doma za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji „Duga – Zagreb“) sudjelovali/e i stručnjaci/kinje s područja psihologije i psihijatrije te predstavnice Ravnateljstva policije, državnog odvjetništva, sudstva i Ministarstva pravosuđa. Na sastanku je sudjelovala i stručna savjetnica Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Martina Krnić Piktija, koja je ukratko predstavila instituciju Pravobraniteljice, njezine zakonske ovlasti i djelokrug rada s posebnim osvrtom na postupanje Pravobraniteljice po pritužbama građana/ki vezano uz obiteljsko nasilje, uključujući i spolno nasilje, kao i na slučajeve spolnog uznemiravanja na području rada i zapošljavanja.
Kao cilj sastanka, koji je ujedno imao i svrhu dodatne stručne edukacije, istaknuta je potreba standardizacije postupaka vezanih uz psihijatrijska i psihologijska vještačenja žrtava seksualnog nasilja te stvaranje ujednačene prakse po tom pitanju. Koordinatorica Ženske sobe, Maja Mamula, osvrnula se i na Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja koji je Vlada Republike Hrvatske donijela 29. studenog 2012., a koji bi žrtve seksualnog nasilja trebao staviti u fokus rada svih nadležnih institucija. Iako navedeni Protokol predstavlja značajan pomak, ipak ostaje pitanje načina njegove provedbe u praksi.
Izlaganja su održali sudski vještak prim.dr.sc. Goran Arbanas, psihijatar u Općoj bolnici Karlovac, te Andreja Bogdan, sudska vještakinja i psihologinja u Županijskoj bolnici Čakovec, a nakon čega je uslijedila rasprava uz iznošenje primjera dobre i loše prakse vezano uz vještačenja žrtava seksualnog nasilja.
Goran Arbanas, koji je ujedno i specijalist seksualne medicine, u svom izlaganju pod nazivom „Psihijatrijsko vještačenje žrtava seksualnog nasilja“ osvrnuo se na strukturu navedenih vještačenja istaknuvši kako se kod takvih žrtava vještači njihova sposobnost za davanje vjerodostojnog iskaza. Također se osvrnuo i na problem dodatne traumatiziranosti žrtava pitanjima i detaljima vezanim uz preživljeno nasilje. Psihologinja Andreja Bogdan u svom izlaganju se osvrnula na traumatska iskustva žrtava seksualnog nasilja, kao i na ulogu vještaka psihologa u takvim postupcima.
Kao zaključak sastanka navedena je potreba sastavljanja smjernica vezanih uz psihologijska i psihijatrijska vještačenja žrtava seksualnog nasilja, a koje smjernice bi uključivale interdisciplinarni pristup relevantnih stručnjaka/kinja.
EU projekti