Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, sudjelovala je na XVIII. Hrvatskom simpoziju osoba s invaliditetom s međunarodnim sudjelovanjem o temi Strateške odrednice za daljnju primjenu UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Simpozij je održan u organizaciji Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske - SOIH i Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, ministarstva rada i mirovinskog sustava i gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića.
Višnja Masnec, predstavnica Zavoda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, u svom je izlaganju navela da je u RH zaposleno 7-9% osoba s invaliditetom iako RH nema očevidnik o zaposlenim osobama s invaliditetom. Za usporedbu, u Europskoj uniji je zaposleno 13%, a u Sloveniji 20% osoba s invaliditetom. Potrebno je ukinuti terminologiju o „nesposobnosti poslovne sposobnosti“ osoba s invaliditetom i koristiti afirmativnu terminologiju „preostala radna sposobnost“.
Prema podacima Radnog centra i virtualnih radionica - URIHO - programa za usavršavanje i održavanje radnih sposobnosti, 58% zapošljivih korisnika radnog centra nakon radnog treninga u vremenu od 6 mjeseci do godine dana zaposlilo se u punom radnom odnosu. 62% korisnika virtualne radionice zaposlilo se nakon 3 mjeseca što je EU standard.
Jasenka Sučec, rukovoditeljica Službe pripreme i razvoja Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom iznijela je da je osnovna zadaća Fonda isplata novčanih poticaja i provedba politike razvitka i unaprjeđenja profesionalne rehabilitacije. Zakon ima niz nedostataka, a jedan je izostavljanje osnivanja centara za profesionalnu rehabilitaciju. Broj korisnika poticaja je najbrojniji u Zagrebu i Varaždinskoj županiji, a najmanji u Šibensko-kninskoj. Broj poslodavaca korisnika je u posljednje vrijeme raširen od strane vlasnika d.o.o.-a, a potom i obrta. U nešto manjem broju vlasnika OPG-a.
Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, govorila je o zapošljavanju i radu osoba s invaliditetom prema iskustvima u radu ureda pravobraniteljice. Najviše pritužbi posljednjih tri godina odnose se na socijalnu zaštitu, dostupnost, rad i zapošljavanje, mirovinsko osiguranje, odgoj i obrazovanje te zdravlje. Nova Konvencija o pravima osoba s invaliditetom definira diskriminaciju osoba s invaliditetom, razumnu prilagodbu, neovisno življenje i život u zajednici, čime je dovela do zaokreta u poimanju prava osoba s invaliditetom. U sustavu odgoja i obrazovanja trenutno je uočljiv izostanak zakonodavnog okvira, primjerice za osnovnoškolsko i srednje školsko, ali i za visoko obrazovanje. I dalje je potrebna podrška asistenata u nastavi, mobilnih timova podrške, didaktička pomagala, prijevoz i sl. Veliki broj pritužbi osoba s invaliditetom je zbog nemogućnosti prijevoza od mjesta stanovanja do poslodavca, pitanja tko će nabaviti sredstva za prijevoz ili osigurati prijevoz ukazuju na nedorečenost zakonodavstva. Jedan od problema je nepostojanje ovlasti državne inspekcije u postupcima poništavanja natječaja što se razlikuje u slučajevima kad se radi o kršenjima prava braniteljima u natječajnim postupcima pri zapošljavanju.
Marijana Senjak, rukovoditeljica Odsjeka profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje govorila je o programima za socijalno uključivanje osoba s invaliditetom i o posredovanju u zapošljavanju najbrojnije grupe od 20-29 god. života, dakle mladih ljudi. Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje od osoba s invaliditetom najviše ima prijavljenih osoba s mentalnim teškoćama. U javne radove uključeno je ukupno 496 osoba s invaliditetom.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova uvijek je podržavala, a činit će to i dalje, reguliranje problema s kojima se susreću osobe s invaliditetom, pogotovo žena s invaliditetom u području zapošljavanja i rada, kao posebno ranjive skupine.
EU projekti