Okrugli stol "Nasilje nad ženama s invaliditetom"

Posjetite nas na:

Okrugli stol "Nasilje nad ženama s invaliditetom"

25 Studeni 2013

zagrebancija U organizaciji Ženske sobe i Mreže žena s invaliditetom, a povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama održan je okrugli stol „Nasilje nad ženama s invaliditetom“. O problemu nasilja nad ženama s invaliditetom govorila je Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, mr.sc. Helena Štimac Radin, ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH, Marica Marić, koordinatorica projekata SOIH-a, te dr.sc. Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe.

U svom izlaganju pravobraniteljica Višnja Ljubičić dala je presjek antidiskriminacijskog zakonodavstva i svojih nadležnosti u postupanju po pritužbama, a posebno se osvrnula na izloženost žena i djevojaka s invaliditetom riziku višestruke diskriminacije (temeljem spola i temeljem invaliditeta), o čemu je pisala i u svom Izvješću o radu za 2012. Naglasila je da je diskriminacija žena s invaliditetom prisutna u području rada i zapošljavanja, medicinske skrbi, obrazovanja, političke participacije, zaštite seksualnih i reproduktivnih prava, te da su žene najčešće i žrtve obiteljskog nasilja. Istakla je kako zabrinjava podatak
da je prošle godine na Prekršajnom sudu obrađeno 45 slučajeva nasilja nad ženama s invaliditetom. Posebno težak je položaj žena s invaliditetom u ruralnim područjima.

U području obrazovanja može se zaključiti da žene s invaliditetom imaju niži stupanj obrazovanja u usporedbi s muškarcima s invaliditetom ( 77% žena s invaliditetom ima osnovnu školu ili nezavršenu osnovnu školu u odnosu na 52% muškarca s invaliditetom, samo 17% žena i 37% muškaraca s invaliditetom ima srednju stručnu spremu, dok visoku stručnu spremu ima 3% žena i 4% muškaraca s invaliditetom).

U području rada i zapošljavanja, od 16.178 zaposlenih osoba s invaliditetom (podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo) 65% su muškarci, a 35% žene s invaliditetom.

U obitelji, žene s invaliditetom su izložene obiteljskom nasilju od strane svojih partnera, ali i od strane ostalih članova i članica obitelji. Slabije obrazovanje i (ne)zaposlenost, uzrokuje njihovu ekonomsku ovisnost i veću izloženost riziku ekonomskog nasilja.

Pravobraniteljica je govorila i o socijalnoj izolaciji osoba s invaliditetom, pristupačnosti zdravstvenim uslugama, o ženama s invaliditetom u zatvorskom sustavu te o stereotipima i predrasudama prema osobama s invaliditetom, koji su prepreka njihovom uključivanju na tržište rada i ravnopravno uključivanje u društveni život.

Preporuke u radu sa ženama s invaliditetom koje su žrtve nasilja uključuju:

•   provođenje istraživanja o prevalenciji različitih oblika nasilja nad ženama s invaliditetom
•   procjenu stvarnih potreba za pružanjem pomoći i podrške ženama s invaliditetom koje su žrtve nasilja
•   uspostavu koordinacije skloništa, savjetovališta i organizacija osoba s invaliditetom
• organizacija Mreže suradnje organizacija civilnog društva koje rade sa žrtvama nasilja i organizacija osoba s invaliditetom,
• provedbu senzibiliziranja i sustavne edukacije o radu s osobama s invaliditetom,
• razvoj prevencijskih programa za zaštitu osoba s invaliditetom od različitih oblika nasilja
• osnaživanje žena s invaliditetom,
• informiranje javnosti o višestrukoj diskriminaciji žena s invaliditetom
• organiziranje savjetovanja članova/ica obitelji osoba s invaliditetom
• osiguranje kvalitetne medicinske skrbi
• posebno voditi računa o pravima žena s invaliditetom žrtvama nasilja koje su socijalno ugrožene ili pripadaju manjinskim skupinama (npr. nacionalne manjine, Romkinje, LGBT osobe)
• sustavno uključivanje osoba s invaliditetom u sve aspekte društvenog života