28. sjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba

Povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Zagreba održalo je tematsku sjednicu na kojoj se raspravljalo o odnosu institucija prema žrtvama obiteljskog nasilja. Na sjednici je predstavljena i knjiga Sandre Petrž naziva „Sandročka, zlostavljana“ u kojoj autorica opisuje osobno iskustvo dugogodišnjeg obiteljskog nasilja kojem je bila izložena. Na sjednici je sudjelovala i Martina Krnić, savjetnica Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, koja se u raspravi osvrnula na bogatu praksu i brojne aktivnosti Pravobraniteljice na području obiteljskog nasilja.

Uvodna izlaganja održale su Neva Tolle iz Autonomne ženske kuće Zagreb te odvjetnica Ljubica Matijević-Vrsaljko, članice Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba, koje su se osvrnule na važnost osvještavanja javnosti o štetnosti obiteljskog nasilja koje nije privatna stvar pojedinaca/ki već predstavlja društveni problem i jedan je od najtežih oblika kršenja ljudskih prava. Istaknule su i postojeće probleme iz prakse kao što su problem dvostrukog uhićenja (žrtve i počinitelja) od strane policije te problem neadekvatnog sankcioniranja počinitelja kroz prekršajni postupak. Istaknuta je i nužnost žurne ratifikacije Istanbulske konvencije.

U raspravi koja je uslijedila Martina Krnić, savjetnica Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, osvrnula se na bogatu praksu i brojne aktivnosti Pravobraniteljice na području obiteljskog nasilja. Naime iz zaprimljenih pritužbi građana/ki vidljivo je kako se u pojedinim slučajevima navode problemi krive kvalifikacije djela od strane policije, odnosno problem nerazlikovanja žrtve od počinitelja, što dovodi do dvostrukih uhićenja. Također uočeno je kako građani/ke iznose nezadovoljstvo radom nadležnih institucija i zbog prisutnosti patrijarhalnih stereotipa prema kojima se kod nasilja u obitelji radi o „bračnim nesuglasicama“, a posebno se ističe problem neprepoznavanja svih oblika obiteljskog nasilja, prvenstveno psihičkog nasilja, ali i ekonomskog kod kojega se žrtve često pogrešno upućuje na „neriješene imovinskopravne odnose“ koje treba riješiti u okviru parničnog postupka diobe bračne stečevine. Istaknuta su i brojna istraživanja koja je Pravobraniteljica provodila vezano uz problematiku nasilja u obitelji kao što su istraživanje o iskustvima žena žrtava nasilja u obitelji s radom državnih institucija (2010.g.), istraživanje o načinu financiranja skloništa za žrtve obiteljskog nasilja od strane jedinica lokalne i regionalne samouprave (2011.g.) te istraživanje o primjeni zaštitnih mjera (2012.).

Tijekom rasprave spomenut je i problem održavanja susreta i druženja djeteta s roditeljem koji je počinio nasilje, a koji se (sukladno sudskoj odluci) održavaju pod nadzorom stručne osobe pri čemu se javlja problem jer se na području grada Zagreba prikladna mjesta sa zaštitarima u kojima se održavaju susreti pod nadzorom osiguravaju samo djeci s prijavljenim prebivalištem u gradu Zagrebu. Stoga je savjetnica istaknula i dosadašnji angažman Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova koja je ispitala navedenu problematiku nakon čega je uputila odgovarajuću preporuku Ministarstvu socijalne politike i mladih.