Tematska sjednica Odbora za ravnopravnost spolova o ravnopravnom roditeljstvu

hsU Hrvatskom saboru održana je tematska sjednica Odbora za ravnopravnost spolova na temu: „Ravnopravno roditeljstvo“ koju je sazvao predsjednik Odbora, Ivan Vilibor Sinčić, na zahtjev Udruge za ravnopravno roditeljstvo. Uvod u temu rasprave iznijeli su Oliver Čanić, predsjednik Udruge za ravnopravno roditeljstvo i Davorka Osmak Franjić, savjetnica Pravobraniteljice za djecu. U raspravu se uključila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, koja je istaknula da njezina institucija, od početka njezinog mandata, pridaje veliki značaj pritužbama koje se odnose na ravnopravno roditeljstvo te da se kontinuirano bavi problematikom spolne diskriminacije očeva i majki na području roditeljske skrbi. Napomenula je da se zadnjih nekoliko godina pritužbama više obraćaju očevi, od 50-60 %.

U svojim pritužbama očevi uglavnom navode kako su bili izloženi spolnim stereotipima stručnih djelatnika/ica centara za socijalnu skrb koji u slučajevima vezanima uz roditeljsku skrb majke i dalje automatski smatraju boljim skrbnicama za djecu. Pritužbe majki su uglavnom usmjerene na njihov nepovoljniji položaj uvjetovan obiteljskim nasiljem kojem su bile izložene.

Vezano za postojeće veoma nepovoljne statističke podatke koji pokazuju da mali postotak djece žive s očevima, pravobraniteljica je istaknula da treba imati u vidu činjenicu da se roditelji u najvećem broju slučajeva ipak uspijevaju dogovoriti o tome s kojim će roditeljem dijete nastaviti živjeti nakon razvoda braka, odnosno nakon prestanka obiteljske zajednice roditelja. Istaknula je da postoji mali broj „visokokonfliktnih slučajeva“ u kojima se roditelji ne mogu dogovoriti. To potvrđuju i dva istraživanja koja je provela institucija Pravobraniteljice u 2013. godini. Prvo istraživanje je bilo o stručnim mišljenjima i prijedlozima centara za socijalnu skrb vezano uz odluku s kojim će roditeljem dijete nastaviti živjeti, a drugo se odnosilo na ravnopravnost spolova u području roditeljske skrbi koje je uključilo i analizu sudskih odluka vezano uz navedenu problematiku. Iz rezultata istraživanja vidljivo je kako je tzv. „konfliktnih predmeta“ u analiziranom uzorku (uzorak je bio 151 predmet) bilo svega 4.

Na sjednici su uz članove Odbora  za ravnopravnost spolova bili prisutni predstavnici/e nadležnih državnih i javnih institucija.