Predstavljeno Godišnje izvješće o radu DORH-a

Pred saborskim Odborom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Glavni državni odvjetnik, Dinko Cvitan, predstavio je Godišnje izvješće o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2016. godinu. U svom izlaganju glavni državni odvjetnik istaknuo je glavne statističke pokazatelje i trendove, kako one koje se tiču vrste, strukture i kretanja kriminaliteta, tako i one koje se tiču brojki i ustrojstava državnih odvjetništava te brojki zaposlenih kao i njihovu spolnu strukturu.

Tako je istaknuo kako je ukupno u Republici Hrvatskoj ustrojeno 39 državnih odvjetništava (DORH, USKOK, 15 županijskih i 22 općinska državna odvjetništva) s ukupno zaposlenih 1731 osoba, od čega su 67 % zaposlenika/ca žene. Glavni državni odvjetnik naglasio je kako je u 2016. zaprimljeno ukupno 39.244 kaznenih prijava protiv poznatih počinitelja, ili 2,7 % više nego u prethodnoj godini, dok je primijećen pad kaznenih prijava protiv nepoznatih počinitelja od 9,6 % u odnosu na 2015 – u 2016 podneseno je ukupno 29.969 kaznenih prijava protiv nepoznatih počinitelja.

Glavni državni odvjetnik naglasio je kako kaznena djela protiv imovine i dalje prednjače po broju među svim kaznenim djelima te da je u 2016. registriran povećan broj kaznenih djela protiv gospodarstva. Istaknuo je također kako unatoč unapređenju rada i radnih uvjeta i dalje postoje značajni problemi glede nedostatka adekvatnih prostora, posebice za rad USKOK-a, nedostatka državno-odvjetničkog kadra, posebice vježbenika, kao i nedostatak financijsko-materijalnih sredstava za rad i daljnje unaprjeđenje učinkovitosti (digitalizacija). No, skrenuo je pozornost na činjenicu kako su i s resursima kojima trenutno raspolažu ipak više nego zadovoljni rezultatima rada s obzirom da imaju visok postotak potvrđenih optužnica po kaznenim prijavama koje podnosi policija (96 %) kao i visok postotak osuđenih osoba – ali s relativno niskim kaznama i uvjetnim osudama u 75 % slučajeva.

U djelu predviđenom za pitanja i diskusiju, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova istaknula je izvrsnu suradnju ostvarenu sa DORH-om u 2016. godini u područjima od zajedničkog rada i interesa, posebice u postupcima kaznenih djela protiv spolnih sloboda, spolnog uznemiravanja, nasilja u obitelji i nasilja prema ženama, te zločina iz mržnje. Pravobraniteljica je naglasila kako je iznesena statistika DORH-a izuzetno važna jer potvrđuje i zapažanja Pravobraniteljice kako su kazne počiniteljima kaznenih djela uglavnom preblage, odnosno da se kreću u donjoj trećini propisanih zakonskih minimuma.

Osim toga, Pravobraniteljica je navela kako su u 2016., održani razgovori s DORH-om vezano za potpisivanje sporazuma o suradnji. Naime, Pravobraniteljica je istaknula kako se trenutno u okviru EU projekta naziva: „Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama“, kojeg je Institucija pravobraniteljice nositeljica, analiziraju pravomoćne sudske presude za nasilje prema ženama, a koje analize bi poslužile kao podloga za razvijanje obrazovnih modula. Istaknula je kako bi se kroz iduće dvije godine s partnerima na projektu – Pravosudnom akademijom razvile edukacije za državne odvjetnike/ce i suce/sutkinje kako bi isti usvojili rodno osjetljiv pristup procesuiranja i razumijevanja nasilja prema ženama, posebice onog sa smrtnim ishodom.

No, Pravobraniteljica je također skrenula pozornost Glavnom državnom odvjetniku kako DORH i dalje nije ispunio svoju domaću i međunarodnu obvezu na koju Pravobraniteljica već godinama upozorava, a to je vođenje rodne statistike i statistike prema spolu, posebice u području spolnih delikata, kaznenih djela nasilja prema ženama i u obitelji i zločina iz mržnje. Nadalje, skrenula je pozornost Glavnom državnom odvjetniku na činjenicu da prekršajni postupci protiv političkih stranaka koje na kandidacijskim listama na prošlim izborima nisu ispunile spolnu kvotu ipak nisu pokretani od strane državnih odvjetništava i to unatoč odluci Ustavnog suda i preporukama Pravobraniteljice.

Glavni državni odvjetnik zahvalio se na komentarima i pitanjima Pravobraniteljice te istaknuo kako su potpuno svjesni svoje obveze vođenja rodne statistike no da se u tom pogledu radi o nedostatku kadra i financijskih sredstava, dok je glede nepoštivanja spolnih kvota na kandidacijskim listama za izbore istaknuo kako je držano odvjetništvo kao neovisno tijelo u vezi s tim zauzelo svoje pravno stajalište, na što, po njegovom sudu, oni imaju potpuno pravo bez obzira na neslaganje ili drugačiji stav drugih pravnih autoriteta. Izvješće Glavnog državnog odvjetnika usvojeno je glasovima svih prisutnih članova Odbora.