9. sjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora

hsNa sjednici se raspravljalo o Izvješću o pojavama diskriminacije za 2011. o čemu je nakon zamjenika pučkog pravobranitelja Dejana Palića, pravobraniteljica za ravnopravnsot spolova Višnja Ljubičić predstavila dio Izvješća koji se odnosi na pojave diskriminacije u području ravnopravnost spolova. Tijekom 2011. godine radilo se na ukupno 188 slučajeva diskriminacije. U 85,1% slučajeva osnova diskriminacije bio je spol, u 8,5% slučajeva spolna orijentacija, a bračni ili obiteljski status u 5,9% slučajeva. Čak 40,4% slučajeva odnosi se na područje rada i radnih uvjeta. Čak 2/3 pritužbi na diskriminaciju odnosilo se na postupanje državnih tijela, a samo 1/3 je pritužbi diskriminacije zaposlenih kod privatnih pravnih i fizičkih osoba te u organizacijama civilnog društva.

Zabrinjavaju sve složeniji slučajevi i pojavni oblici diskriminacije. Pojavili su se i do sada nezastupljeni slučajevi diskriminacije u pristupu robi i uslugama. Pravobraniteljica je ukazala na slučajeve u kojima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje diskriminira trudnice, proglašavajući fiktivnim pojedine ugovore o radu sklopljene u vrijeme trudnoće. Zbog navedenog problema nedavno je održan sastanak pravobraniteljice i predstavnika HZZO-a, Ministarstva socijalne politike i mladih i Ministarstva zdravlja te je postignut dogovor o promjeni takvog postupanja.  

Na sjednici se raspravljalo i o Izvješću o ostvarivanju prava na pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2011. godini, slijedom čega je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ukazala na nedostatak Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći koji žrtvama obiteljskog nasilja ne osigurava besplatnu pravnu pomoć u kaznenim i prekršajnim postupcima kao niti u zemljišno-knjižnim poslovima (što je važno obzirom na diobu imovine, zabrane raspolaganja imovinom i sl.).
Nadalje, žrtve obiteljskog nasilja nisu upućene u mogućnost predlaganja mjera opreza prije pokretanja kaznenog, odnosno prekršajnog postupka, kao što je zabrana približavanja žrtvi ili udaljenje iz kuće, ukoliko to nije učinila policija (najčešće se radi o neaktivnosti policije) ili državni odvjetnik, o čemu u konačnici ovisi sigurnost žrtve.



Vijest na stranicama Hrvatskoga Sabora