Položaj žena u javnom životu

U suradnji Francuskog Veleposlanstva u RH i Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova organiziranja je javna debata u prostorijama Medijateke Francuskog instituta u Zagrebu na temu: „Položaj žena u javnom životu“. Uvodnu riječ dala je veleposlanica Francuske u Republici Hrvatskoj, Njezina Ekselencija, Michèle Boccoz. Gošće izlagačice bile su: Nathalie Loiseau, direktorica francuske Nacionalne škole za upravu/Ecole Nationale d'Administration (ENA) i Melita Mulić, zastupnica u Hrvatskom saboru. Ispred institucije Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova govorio je zamjenik pravobraniteljice, Goran Selanec.

U svom izlaganju, gđa Nathalie Loiseau navela je podatke vezane uz položaj žena u javnom životu u Francuskoj. Temeljem izlaganja uočljive su sličnosti između pozicije žena u javnom životu u Francuskoj i Hrvatskoj: veća zastupljenost žena na srednje rukovodećim pozicijama i podzastupljenost na visokim upravljačkim pozicijama, 25% zastupljenost žena u parlamentu, jaz u plaćama, veći postotak visoko-obrazovanih žena i podzastupljenost u apliciranju za visoko-pozicionirana mjesta, feminizacija pojedinih profesija, stereotipi prema kojima se očekuje da žena koja želi karijeru nema obitelj ili da je starije dobi kad je već završila s obiteljskim obavezama, društvena očekivanja kao i nedostatak podrške obitelji, odgojno- obrazovnog sustava. Gđa Loiseau iznijela je podataka kako se u francuskim osnovnim školama dječake pita i omogućuje im se da odgovaraju i govore čak 8 puta češće nego djevojčicama. Na kraju je naglasila izuzetnu važnost umrežavanja i mentorstva kao temelja osnaživanja i podrške ženama na tržištu rada te pozicijama gdje se donose odluke.

Umrežavanje i mentorstvo su načela ugrađena u Progress-projekt o zastupljenosti žena na rukovodećim pozicijama koji Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova provodi u suradnji s partnerima. Projekt je detaljnije predstavio zamjenik pravobraniteljice Goran Selanec, nakon kraćeg predstavljanja nadležnosti institucije. Govorio je o razlozima osmišljavanja projekta, aktivnostima u okviru projekta, rezultatima istraživanja provedenog na uzorku od 168 trgovačkih društava, a koji su pokazali da gledano zajedno u upravnim i nadzornim odborima ima 24,2% žena, što je bolji prosjek od europskog gdje ih ima 19%, međutim velike su razlike u postotcima ovisno o moći ili utjecaju tvrtke pa tako u dioničkim društvima ima 17% žena, a u društvima s ograničenom odgovornošću 31%. Isto tako više je žena u onim tijelima koja imaju više članova, dok tamo gdje su tijela s manje članova, prevladavaju muškarci. Istaknuti su ciljevi projekta i aktivnosti kojima se nastoji podići razina svijesti, između ostalog i o tome da postoji problem u ovom području, izgraditi kapaciteti putem radionica u kojima bi se razvila neka rješenja za prelazak žena iz srednje rukovodeće razine na više, te izgradnja baze podataka o ženama koje su kvalificirane, ambiciozne, koje posjeduju vještine i znanje za vođenje tvrtki kako bi se uklonila isprika da su podzastupljene zato što ih nema dovoljno.

Melita Mulić, saborska zastupnica dala je osobni uvid u problematiku zastupljenosti žena u političkom životu. Spomenula je kako je Hrvatska imala prve višestranačke izbore prije 25 godina i kako je na prvim takvim izborima bilo izabrano svega 5% žena, da bi tek nakon punih 10 godina postotak bio 25%, koji se više nije povećavao. Istaknula je potrebu mijenjanja odgojno-obrazovnog sustava.