U Helsinkiju održana konferencija na temu suzbijanja rodnih stereotipa u obrazovanju

Pravobraniteljica Višnja Ljubičić sudjelovala je na dvodnevnoj konferenciji u Helsinkiju na temu: "Suzbijanje rodnih stereotipa u obrazovanju". Konferenciju koja se održala 09. i 10. listopada  2014. godine organizirala je Komisija rodne ravnopravnosti ('GEC') Vijeća Europe u partnerstvu sa finskim Ministarstvom obrazovanja i kulture. Na konferenciji se naglasilo kako je obrazovanje jedno od temeljnih ljudskih prava prepoznato od strane međunarodnih pravnih instrumenata, uključujući i Europsku konvenciju o ljudskim pravima i temeljnim slobodama (članak 2. Protokola br. 3) te da se kroz obvezno obrazovanje omogućava djeci i mladim ljudima, bez obzira na njihov rod, ona vrst osnaživanja koja ih priprema za potpunu i ravnopravnu društvenu participaciju.

Snežana Samardžić-Markovic, zadužena za područje demokratizacije u Vijeću Europe, u dijelu uvodnih govora kojima je otvorena konferencija naglasila je kako do uspješnog stvaranja ravnopravnog društva moramo početi od  jezika – koji je još uvijek skoro u potpunosti u muškom rodu, a tu, istaknula je, ključnu ulogu ima obrazovanje.

Finska ministrica obrazovanja, znanosti i komunikacija, Krista Kiuru govorila je o postojećim preprekama na putu ka ostvarivanju pune rodne ravnopravnosti. O potrebi osnaživanja područja edukacije, ulaganja u rodnu ravnopravnost te shvaćanja te tematike s puno većom ozbiljnošću. Istaknula je kako je zakonodavstvo vezano za ravnopravnost odnosno diskriminaciju temeljem spola i rodnog identiteta potrebno dalje unaprjeđivati. Kao i da posebno unaprjeđenje traže kurikulumi osnovnoškolskog obrazovanja. Suzbijanje rodnih stereotipa zadire u sferu zaštite temeljnih ljudskih prava žena i muškaraca. Gđa. Kiuru skrenula je pažnju sudionicima konferencije da su primjerice u Finskoj dječaci u puno većem riziku od izlaska iz sustava obrazovanja pod utjecajem rodnih stereotipa dok su mlade žene, zbog istih razloga, suočene sa značajnim preprekama u zasnivanju stalnog radnog odnosa, posebice obzirom na njihovu dob i majčinstvo. Stoga, zaključila je, stereotipne socijalne uloge muškaraca i žena u osnovi limitiraju mogućnosti i jednih i drugih u ispunjavanju svih njihovih potencijala  kao ljudskih bića. Kao glavne izazove u postizanju pune rodne ravnopravnosti u obrazovanju ministrica je istaknula restrukturiranje radnih obaveza muškaraca i žena, izjednačavanje distribucije skrbi o djeci te potpuno uklanjanje rodnih stereotipa.

Bivša predsjednica Finske Tarja Halonen, osim osobnog iskustva u suočavanju sa stereotipima u vlastitoj obitelji, gdje je osjećala kako joj muški dio obitelji pomaže, ali nikad ne daje glavnu ulogu, i profesionalnog iskustva kao bivše ministrice socijalne skrbi a potom i premijerke, govorila je o potrebi stvaranja uvjeta u društvima koje će pomoći obiteljima postići ravnopravnu raspodjelu društvenih,  obiteljskih i roditeljskih dužnosti između muškaraca i žena. Ukazala je kako je u Finskoj do prije nekoliko godina u školskim udžbenicima zastupljenost dječaka u odnosu na djevojčice bila 90 %. Osvrnula se također i na dalje sveprisutnu diskriminaciju temeljem majčinstva na tržištu rada.

U prvom dijelu konferencije koja se bavila pitanjem na koji načini rodni stereotipi utječu na djevojčice i dječake, Armelle Loghmanian iz Francuske, potpredsjednica ‘Sofia fundacije’, naglasila  je kako se dječaci i djevojčice suočavaju sa rodnim stereotipima tijekom cijelog svog životnog i radnog vijeka. Ukazala je na rodne stereotipe koji se iz obitelji perpetuiraju i prenose na nove generacije - od poticanja na sportske aktivnosti koje su rodno određene do podijeljenih tradicijskih rodnih uloga u obitelji te daljnjeg određivanja pod utjecajem rodnih stereotipa u izboru školovanja i zanimanja, duljini obrazovanja, mogućnostima zasnivanja radnog odnosa i slično. U sustavu obrazovanja, primjerice, napomenula je kako je znatno veći rizik od napuštanja obrazovanja od strane dječaka nego djevojčica - 24%. Jaz u plaćama na tržištu rada je očit s time da 1/3 umirovljenica  prima mirovinu manju za oko 700 eura mjesečno - ženama je prosječno  manja mirovina u odnosu na muškarce za 42%.

Promjene u rodnim odnosima, osnaživanje žena te suzbijanje rodnih i seksualnih stereotipa i mitova, temelji su za postizanje pune ravnopravnosti na korist cjelokupnog društva. Sudionici konferencije naglasili su kako je za formiranje rodnih stavova te ponašanja, obrazovanje esencijalni čimbenik koji može osigurati učinkovito suzbijanje rodnih stereotipa. U tom smislu, promocija rodno ravnopravnog obrazovanja temelj je za postizanje pune faktične ravnopravnosti između žena i muškaraca u svim društvenim sferama.

Na kompleksnost problema rodne nejednakosti ukazuju razna istraživanja od kojih neka primjerice nisu uspjela konzistentno utvrditi  da su akademska postignuća djevojaka u odnosu na akademska postignuća dječaka veća (PISA izvješće 2000.). No, isto tako utvrđeno je da veći broj žena dospijeva dalje u obrazovanju od muškaraca, da pohađa više tečajeva na višim obrazovnim nivoima, a da istovremeno imaju manje prilika za zapošljavanje, da su potplaćene i zaustavljane u napredovanju u karijeri (tzv. fenomeni „staklenog krova“ i „curećih cijevi“).

Konferencija je iznijela i neke vrlo bitne zaključke i preporuke koji mogu poslužiti kao smjernica vladama, stručnjacima, profesorima, ali i svima ostalima koji se na ovaj ili onaj način bave obrazovanjem i/ili ravnopravnošću spolova. Naime, ukazalo se na važnost svrhe obrazovanja kao ‘motora’ osobnog i društvenog razvoja, individualnog zadovoljstva odnosno osjećaja ispunjenosti kao i šire društvene kako kulturne tako i ekonomske koristi. Na temelju takvog stava, istaknulo se kako će uklanjanje rodne nejednakosti ojačati  socijalnu koheziju i omogućiti kvalitetniji kako osobni razvoj tako i ravnopravan te ravnomjeran razvoj cjelokupnog društva.

Od konkretnih preporuka na konferenciji, osim što se ponovo naglasila važnost strategije i preporuka Vijeća ministara iz 2013. godine, istaknuto je kako politike rodne ravnopravnosti (nacionalne i lokalne) kao i njihova provedba trebaju biti nadgledane i evaluirane na trajnoj osnovi; da sve školske politike trebaju biti rodno neutralne; da države članice na nacionalnom nivou trebaju razviti jasne i konkretne indikatore za nadgledanje i evaluiranje procesa rodnog osvještavanja u školama;  da sve edukacije i tečajevi za učitelje/profesore prije njihovog stupanja u radni odnos ali i za vrijeme trajanja radnog odnosa trebaju biti rodno osviješteni; da sve uspješne inicijative i dobre prakse moraju biti razmijenjene sa što većim brojem država članica; da školski kurikulumi moraju biti pregledani i revidirani kako bi se osiguralo uključivanje iskustava svih građana bez obzira na njihov spol ili rodnu opredijeljenost; da roditelji moraju biti upoznati sa problemima vezanim uz rodnu (ne)ravnopravnost te uključeni u proces rodnog osvještavanja učenika.

Attachments:

7TH COUNCIL OF EUROPE CONFERENCE OF MINISTERS RESPONSIBLE FOR EQUALITY

[BRIDGING THE GAP BETWEEN DE JURE AND DE FACTO EQUALITY TO ACHIEVE REAL GENDER EQUALITY]

83 Kb