Međunarodna konferencija o ravnopravnosti spolova u ekonomskom odlučivanju u Latviji

Na poziv i u organizaciji Instituta za društveni razvoj, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić sudjelovala je u Rigi na međunarodnoj konferenciji u okviru razmjene iskustava „Progress projekta“ o uravnoteženoj spolnoj zastupljenosti u upravljačkim strukturama. Pravobraniteljica je na konferenciji iznijela rezultate našeg istraživanja provedenog u okviru istog projekta te podijelila sa sudionicima iskustva RH po navedenim pitanjima.

Međunarodnu konferenciju  otvorio je latvijski ministar socijalne skrbi, g. Uldis Augulis u čijoj nadležnosti su i pitanja ravnopravnosti spolova. Skupu se obratila i gdja. Aija Bauere, direktorica fondacije socijalnih integracija, ujedno i nositeljica nacionalnog projekta naziva: "Ravnopravnost spolova u ekonomskom odlučivanju - alat za promicanje ekonomske kompetitivnosti i jednakih vrijednosti ". U prijepodnevnoj sesiji pod nazivom - "Izazovi i poslovne priče" - o tome zašto je ravnopravnost spolova u procesu donošenja ekonomskih odluka od ključne važnosti za Europu, govorio je g. Maurizio Mosca iz EIGE-a. G. Mosca podijelio je iskustva EIGE-a u području ravnopravnosti spolova na razini EU-a, zaključujući da su najveći preostali izazovi u postizanju pune ekonomske zastupljenosti žena:  usklađivanje obiteljskih i poslovnih obveza; suočavanje s rodnim stereotipima; potreba uključivanja muškaraca u obiteljske obveze; snažnija socijalna i politička osviještenost; razvijena infrastruktura socijalnih usluga; primjena političkih i ekonomskih kvota te primjena pozitivnih mjera. Naglasio je kako je on mišljenja da u svim raspravama o propisivanju kvota činjenice ukazuju da društva u kojima su one određene pokazuju veliki napredak u postizanju ravnopravnosti  spolova, kako u političkom tako i u ekonomskom odlučivanju.

Gdja. Iveta Baltina iz Ltd. „Safege Baltija“ iznijela je rezultate istraživanja o ravnopravnosti spolova u poslovnim kompanijama u Latviji. S 31,4 % žena u upravljačkim tijelima u tvrtkama, Latvija je trenutno među vodećim državama EU-a po rodno uravnoteženoj zastupljenosti žena na upravljačkim položajima u tvrtkama. Međutim, prema istom istraživanju, u najvećim latvijskim tvrtkama žene u upravljačkim tijelima zastupljene su sa samo 10%. Tipično upravno tijelo čini odnos od 4:1 u korist muškaraca. Muškarci su u većini u upravljačkim tijelima čak i u područjima  gdje su dominantne žene - obrazovanje, zdravstvo, administracija i sl. Iako je po pitanjima obrazovanja, visokoobrazovanih žena u Latviji 67,5% u odnosu na visokoobrazovane muškarce, jaz u plaćama je 17% u korist muškaraca, dakle, veći nego na razini prosjeka EU (u RH je 10%).

U drugom dijelu konferencije predstavnici/e organizacija civilnog društva, državnih, međunarodnih i istraživačkih institucija, sudjelovali su u panelu koji na kojem se raspravljalo o potpornim mehanizmima ravnopravnosti spolova, a koje mogu razvijati države i organizacije civilnog društva. Rasprava se vodila oko pitanja što državne institucije mogu učiniti u poticanju na ravnopravnost spolova u ekonomskom odlučivanju, koja je uloga organizacija civilnog društva u tome te koje su vrste inicijativa najuspješnije. Predstavnica latvijskog  ministarstva socijalnog rada napomenula je da se društva sporo, ali ipak razvijaju prema rodno uravnoteženijem sustavima. Istaknula je kako mlađe generacije imaju bolji pristup informacijama pa samim tim i više senzibiliteta za rodnu ravnopravnost. Naglasila je kako drži da će doći vrijeme da se zakoni u području rodne i spolne ravnopravnosti ne provode i primjenjuju zbog obveze već zbog stvarnih uvjerenja u važnost i uspjeh primjene rodne uravnoteženosti.

Predstavnice privatnog poduzetništva otvorile su pitanja korištenja i poticanja roditeljskog dopusta očeva kao i (ne)razumijevanja uloge majčinstva od strane njihovih tvrtki, posebice prepreka koje se vezuju uz majčinstvo. Ponovo su se spomenule kvote u kontekstu važnosti uvođenja istih u onim društvima u kojima je proces postizanja rodne uravnoteženosti usporen. Predstavnice bankarskog sektora, gdje uglavnom prevladavaju žene, ali ne na menadžerskim pozicijama, govorilo se i o fenomenu tzv. "sticky floor-a" ili 'ljepljivom podu'  - zbog nedovoljnog samopouzdanja žena i počesto njihove slabe pokretljivosti Ili nedovoljne pokretljivosti, ambicija, hrabrosti, sposobnosti pregovaranja i sl., događa se spomenuti fenomen i to uz fenomen 'staklenog stropa' – koji predstavlja nevidljivi vanjski faktor blokade napredovanja žena. Također, govorilo se i o zastupljenosti žena stručnjakinja u medijima –medijskih komentatorica koje govore o stručnim pitanjima u različitim društvenim aspektima. O potrebi osnaživanja takvih žene kao i potrebi njihove veće prisutnosti u medijima. Spomenulo se i pitanje fleksibilizacije radnog vremena koje cesto može predstavljati zamku za stvarni radni progres žene.

Sudionici su na kraju konferencije u manjim radnim skupinama predložili nekolicinu konkretnih preporuka za postizanje uspješne rodne uravnoteženosti u procesu odlučivanja i donošenja odluka, posebice u upravljačkim strukturama. Na prvom mjestu istaknuto je osnaživanje nacionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova s konkretnim ljudskim i financijskim kapacitetima. Potom, mjere stvarne potpore države, lokalne zajednice i poslodavaca vezano za usklađivanje obiteljskog i poslovnog života, te poticanje očeva na roditeljski dopust.