Pravobraniteljica na UNCTAD konferenciji

Pod pokroviteljstvom i u organizaciji katarske Vlade, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić sudjelovala je u Dohi na konferenciji UN-a za trgovinu i razvoj (UNCTAD) na temu „Žene u razvoju“ kojoj su predsjedavali katarska šeika Moza Bint Nasser i glavni tajnik UNCTAD-a, dr. Supachai Panitchpjadi. Konferencija je okupila političke lidere/ice svijeta poput Tarje Halonen i Mary Robinson, predstavnike/ce akademskih zajednica, specijaliziranih vladinih agencija i predstavnika/ica privatnog sektora i OCD-a.

Organiziranjem navedene tematske konferencije željelo se raspraviti o zastupljenosti žena u državama članicama UN-a, s posebnim osvrtom na njihovu ulogu u Arapskom svijetu, kao ravnopravnih sudionica odlučivanja  na svim razinama. Svi sugovornici/e podjednako su u svojim izlaganjima davali/e značaj kontinuiranom obrazovanju, posebno pravu na jednak pristup obrazovanju. Takav pristup pridonosi ekonomskom i društvenom razvoju svake zemlje budući da upravo obrazovani muškarci i žene mijenjaju tradiciju i tradicionalne obrasce ponašanja u društvu. Osim obrazovanja kao ključni elementi istaknuti su i briga o djeci i veće preuzimanje odgovornosti za poslove u kućanstvu od strane muškaraca, sloboda od nasilja i poboljšanje zakonodavnog okvira vezanog uz vlasništvo nekretnina.

Premijerka Bangladeša, Sheikh Hasina u svom je govoru istaknula kako je svijet konačno shvatio da održivi razvoj naroda ovisi o ravnopravnom sudjelovanju žena i muškaraca. Eliminiranje rodne neravnopravnosti imat će za posljedicu visok ekonomski rast i makroekonomsku stabilnost. Žene su sklonije više štedjeti i investirati na proaktivan način. Spomenula je kako žene i djevojke u Bangladešu postaju sve vidljivije u biznisu, medijima, sudstvu te vladinom i nevladinom sektoru.

Ms. Tarja Halonen, bivša predsjednica Finske (1.3.2000. – 1.3.2012.), naglasila je da ekonomske politike utječu na različite segmente društva na različite načine te je stoga neophodno da vlade zemalja pažljivo ispitaju kako se donose odluke i kakve će imati posljedice. Potvrdivši da su žene prve koje stradaju od posljedica klimatskih promjena, naglasila je da bi, ukoliko ih se osnaži, mogle odigrati važnu ulogu u kreiranju odluka kojima bi se uhvatilo u koštac s tim problemima.

Mary Robinson, bivša predsjednica Irske i bivša visoka povjerenica za ljudska prava UN-a i sadašnja čelnica zaklade za klimatsku pravednost (Foundation on Climate Justice), naglasila je, između ostalog, da u Africi više od 80% zemlje obrađuju žene, a da istovremeno posjeduju samo 2% zemlje. Poljoprivreda mora postati „climate-smart“ (klimatski mudra) i žene mogu biti čimbenici te promjene.  

Ms. Kristalina Georgieva, europska povjerenica za međunarodnu suradnju, humanitarnu pomoć i krizna stanja naglasila je da sve dok se rodni jaz ne „zatvori“, svijet se neće osloboditi nesigurnosti vezane uz hranu.  Europska unija je uključena u mnoge međunarodne programe pomoći vezano za tu problematiku.

Mr. al-Kuwari je najavio da će katarska Vlada i UNCTAD osnovati mehanizam za praćenje nastavka odluka i preporuka donesenih na konferenciji, uključujući rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena.

Zaključci konferencije ukazuju da:

(1) ravnopravno uključivanje žena u društveno odlučivanje nije samo moralna obveza vladajućih struktura  već i politička i  društvena obveza;
(2) politička volja, a potom zakonodavna osnova trebaju biti osnova za unaprjeđivanje rodne dimenzije
(3) u svim vladajućim društvenim strukturama poželjna je i  potrebna voljnost i spremnost na ekspertizu međunarodnih foruma o  promicanju načela ravnopravnosti spolova i rodnom uključivanju žena, na svim razinama.