Regionalna konferencija Regionalnog ženskog lobija za mir, sigurnost i pravdu u Jugoistočnoj Europi

U Zagrebu je u organizaciji Regionalnog ženskog lobija za mir, sigurnost i pravdu u Jugoistočnoj Europi (RŽL) održana regionalna konferencija pod nazivom: „Žene u izgradnji mira: pristupanje pravosuđu za žene u postkonfliktnim zemljama“. Konferencija je održana pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, dr. sc. Ive Josipovića koji je Konferenciju i otvorio. Konferenciji su bile nazočne i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić i stručna savjetnica Martina Krnić.

Pozdravne govore održali su predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba, Davor Bernardić, članica Upravnog odbora Regionalnog ženskog lobija za mir, sigurnost i pravdu u Jugoistočnoj Europi (RŽL), Gordana Sobol, predsjedavajuća RŽL, Edita Tahiri, stalna predstavnica UNDP Hrvatska, Louisa Vinton, te potpredsjednica Vlade Republke Hrvatske i ministrica socijalne politike i mladih, Milanka Opačić. U svojim govorima istaknuli su važnost održavanja konferencije te potrebu daljnjeg osnaživanja žena kao i njihovog ravnopravnog sudjelovanja u donošenju svih odluka, a bez čega nema prave demokracije. Spomenuti su i problemi koji su zajednički svim državama u regiji: nedovoljna politička participacija žena (kako na lokalnoj tako i na središnjoj razini), problem obiteljskog nasilja kao i pitanje žena silovanih u ratu.

U svom govoru predsjednik Josipović posebno se osvrnuo na lošiji položaj žena u društvu te istaknuo veliku disproporciju između normativnog i stvarnog položaja žena. Osvrnuo se i na područje obrazovanja i medija koji još uvijek podržavaju stereotipe. U oružanim snagam RH još uvijek nema dovoljno žena na najvišim položajima. Vezano uz problem silovanih žena za vrijeme Domovinskog rata, predsjednik je istaknuo prisilne trudnoće kao novi oblik zločina te problem priznavanja statusa civilnih žrtava rata silovanim ženama. Posebno je osudio obiteljsko nasilje, a u čijem prcesuiranju sustav ponekad lošije tretira žrtvu nego počinitelja.

Tema četvrtog panela bila je: „Pristup pravosuđa žena žrtava ratnog seksualnog nasilja i njegove implikacije“, a govornici/ice su bili/e: ministar branitelja, Predrag Matić, članica Upravnog odbora RŽL BiH, Memnuna Zvizdić, članica RWL Srbija, Staša Zajović te izvršna direktorica Medica Kosovo, Veprore Shehu.
Ministar Predrag Matić zagovara ravnopravnost spolova kao jedno od temeljnih vrijednosti društva te osuđuje zločine silovanja. Smatra kako se svaki čin silovanja mora kvalificirati kao ratni zločin. Istaknuo je kako će Ministarstvo branitelja kroz godinu dana izraditi prijedlog zakona kojim bi se zaštitile ratne žrtve seksualnog nasilja na način da će dobiti status civilnih žrtava rata. Napominje kako su slučajevi silovanja žena u RH za vrijeme rata bili izdvojeni incidenti dok se u BiH radilo o sustavnom silovanju.
Memnuna Zvizdić smatra kako pitanje nasilja nad ženama treba ući u političku sferu te kako je silovanje žena ustvari bila strategija za osvajanje teritorija. Međutim, većina silovanih žena još uvijek šuti o tome. Najveći dio silovanja na području BiH odvijao se po naređenjima u periodu od mjeseca ožujka do mjeseca prosinca 1992.g. Prema nekim procjenama, u BiH je za vrijeme rata silovano od 10 000 do 60 000 žena, djevojaka i djevojčica, ali točan broj se još uvijek ne zna. Žene su silovane radi ponižavanja i etničkog čišćenja osvojenih područja, a namjera počinitelja je bila trudnoća žrtava kako bi se rađala djeca koja će pripadati etnicitetu počinitelja i tako pridonjeti širenju teritorija i etničkom čišćenju prostora. Na sudu u Haagu je do sada procesuirano manje od 40 slučajeva silovanja na području BiH. Navodi kako je status žena žrtava ratnih silovanja političko pitanje. Žene koje u BiH imaju status civilnih žrtava rata imaju pravo na novčanu pomoć, ali ne i na zdravstvenu i psihološku pomoć, a što je veliki nedostatak u postojećem sustavu zaštite takvih žrtava.
Staša Zajović  se osvrnula na postojeću situaciju i stanje u Srbiji, a posebno vezano uz pitanje pomoći ženama žrtvama silovanja od strane počinitelja srpske nacionalnosti. Također navodi i problem vezano uz provedbu Rezolucije 1325 u Srbiji, a obzirom kako je nositelj toga Ministarstvo obrane.
Veprore Shehu je predstavila udrugu Medica Kosovo koja postoji od 1999.g. i pruža medicinsku, pravnu i psihološku pomoć  ženama žrtvama silovanja u ratu. Udruga je registrirana kao nevladina organizacija 2003.g. Navodi kako je od 2001.g. o slučajevima silovanja u ratu progovorilo 126 žrtava. Međutim, žrtve odbijaju prijaviti silovanje i ići na sud zbog osjećaja straha i sramote kao i radi patrijarhalnog sustava. Naime, navodi kako je na Kosovu silovanje ustvari pitanje časti obitelji, a naročito u ruralnim krajevima. Tek 2007.g. se na Kosovu počinje stvarati svijest o ratnim silovanjima i pridavati pažnja toj problematici, a 2011.g. započinju i istrage o tim zločinima. Smatra kako nije dovoljno osuditi počinitelje već da žrtvama treba dati i odštetu.

Kao zaključci Konferencije koji će ući u zajedničku deklaraciju navedeni su:

•    sinergija državnih institucija i nevladinog sektora u borbi i promicanju ravnopravnosti spolova,
•    žurno donošenje zakona kojim bi se žrtvama ratnih silovanja u RH priznao status civilnih žrtava rata,
•    potreba pružanja svih aspekata pomoći (financijske, pravne, medicinske, psihološke) žrtvama ratnih silovanja i to prije, tijekom i nakon procesuiranja počinitelja,
•    postignuća žena treba ugraditi u globalna postignuća, a ne ih marginalizirati,
•    potreba razmjene informacija i primjera dobre prakse o Rezoluciji 1325,
•    jačanje regionalne suradnje radi procesuiranja počinitelja ratnih silovanja kao i radi borbe protiv korupcije,
•    jačanje političke participacije žena i općenito osnaživanje žena na svim područjima,
•    daljnja borba protiv obiteljskog nasilja

Iz medija:

"Malo je žena na važnim političkim i društvenim funkcijama, za svoj su posao često potplaćene", Index, 18.10.2012.

"Josipović upozorio na velik broj neprijavljenih silovanja", Dnevnik.hr, 18.10.2012.

"Konferencija na temu položaja žena u Jugoistočnoj Europi", Zagreb.hr, 18.10.2012.