Sažetak rodne analize (pred)izborne kampanje temeljem medijskog izvještavanja - 2016.

izborilogoSukladno svojim nadležnostima i područjima praćenja propisanima Zakonom o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, u daljem tekstu: ZRS), Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova pratila je medijsko izvještavanje o (pred)izbornoj kampanji za zastupnike/ce u 9. saziv Hrvatskog sabora, od trenutka njezinog službenog početka 16. kolovoza 2016. do početka izborne šutnje 10. rujna 2016. Temeljem prikupljenog materijala iz medija , Pravobraniteljica će provesti detaljnu rodnu analizu koju će objaviti u Izvješću o radu za 2016. godinu u sklopu poglavlja o medijima. Ovdje donosimo skraćenu analizu temeljem obrađenih podataka i uočenih trendova.

 

I žene i muškarci u (pred)izbornoj kampanji koristili su se rodno nesenzibiliziranim jezikom obraćajući se biračkom tijelu uglavnom u muškom rodu. Spominjući svoja zanimanja ili društveni status žene su o sebi također govorile u muškom rodu.

Osobne uvrede pa tako i diskriminatorne izjave još su uvijek, nažalost, dio predizborne retorike, iako se ne mogu i ne bi trebale opravdavati političkim zanosom. Svi kandidirani trebali bi voditi više računa o tome da su kao javne osobe svojim djelovanjem, ponašanjem i izjavama neprekidno pred očima javnosti te da nerijetko drugima daju primjer i/ili opravdanje za jednako ponašanje ili oponašanje čime postavljaju standarde javne komunikacije te stoga snose i veću odgovornost za ono što javno govore i rade.

Političke stranke, iz čijih redova dolaze predstavnici/e zakonodavnog i izvršnog tijela, moraju svojim postupanjem, načinom komuniciranja i promoviranjem ravnopravnosti spolova afirmirati načela koja su ustavne vrednote. Nažalost, većina stranaka prilikom sastavljanja kandidacijskih lista ne vodi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca niti o pozicijama na kojima kandidira žene, a što je dovelo do rezultata s najmanjim postotkom izabranih žena u Hrvatski sabor u posljednjih 25 godina (12,6%).