Danas je u Zagrebu održan okrugli stol pod nazivom „Pravo na slobodno odlučivanje o rađanju djece“ u organizaciji Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje i Inicijative liječnika/liječnica za reguliranje prava na priziv savjesti u medicini.
Na okruglom stolu, koji se tematski naslanjao na prošlogodišnji okrugli stol, govorilo se prvenstveno o trenutnoj situaciji u Republici Hrvatskoj po pitanju ostvarivanja prava na pobačaj. Izlaganja su održali profesorica Branka Galić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, liječnici/e Dubravko Lepušić, Gorjana Gjurić i Jasenka Grujić iz Inicijative liječnika/ca za reguliranje prava na priziv savjesti u medicini, Daniela Drandić iz udruge RODA i pravnica Karolina Wieckiewicz iz Poljske.
Branka Galić navela je podatak da ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da između 60% i 65% ispitanika/ca u Hrvatskoj podržava pravo žene na izbor kada je prekid trudnoće u pitanju. Dubravko Lepušić osvrnuo se na problem zloupotrebe prava na priziv savjesti odnosno njegovo nedosljedno korištenje s obzirom da brojni liječnici/e koji ne izvršavaju pobačaje zbog priziva savjesti u isto vrijeme izvršavaju druge, na isti način moralno dvojbene postupke, poput medicinski pomognute oplodnje i prenatalne dijagnostike. Iz tog razloga bi bilo dobro bolje zakonski regulirati to pravo, primjerice donijeti Zakon o prizivu savjesti. U nekim zemljama kao što su Danska, Švedska, Finska, Island ili Bugarska priziv savjesti zdravstvenim djelatnicima/ama nije uopće dozvoljen iz razloga što ugrožava život drugog čovjeka. Također je spomenuo da se pretpostavlja da je broj pobačaja koji se godišnje izvrši u Republici Hrvatskoj (oko 4500) dvostruko veći zbog neregistracije.
Karolina Wieckiewicz opisala je pravnu regulaciju pobačaja u Poljskoj te navela da je zbog prevelikih restrikcija u pravu na pobačaj i dostupnosti kontracepcijskih sredstava (u Poljskoj nije dopušteno korištenje 'pilule za dan poslije') jako razvijeno crno tržište. Posljedica takve regulacije pobačaja su tri presude Europskog suda za ljudska prava protiv Poljske zbog kršenja Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u sva tri slučaja radilo se o ozbiljnim zdravstvenim posljedicama za žene kojima nije bilo dopušteno izvršiti pobačaj).
Jasenka Grujić istaknula je da Republika Hrvatska ima jednu od najnižih stopi pobačaja ne samo u Europi, već i u svijetu, te je navela prijedloge Inicijative liječnika/ca za reguliranje prava na priziv savjesti u medicini. Između ostaloga, valjalo bi uvesti mogućnost medikamentoznog pobačaja na području cijele Republike Hrvatske (za sada je dostupna samo u Rijeci), prihvatiti smjernice stručnih društava (FIGO, ICM, IPA, WRA, WHO), implementirati Povelju o općim pravima rodilja ('Respectful Maternity Care Charter', WRA 2011.) i ispuniti Direktivu 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije o priznavanju stručnih kvalifikacija.
Skupu je prisustvovao savjetnik pravobraniteljice Josip Grgić, koji je prisutnima ukratko opisao dosadašnja iskustva Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u ostvarivanju reproduktivnih prava žena s naglaskom na recentne aktivnosti opisane u Izvješću o radu za 2015. godinu (poglavlje Reproduktivno zdravlje, str. 247.).
Svojevrstan zaključak okruglog stola je da dobrobit pacijentice mora biti na prvom mjestu te da postupanje liječnika mora biti u najboljem interesu za nju samu, poštujući pritom njezin fizički i moralni integritet u skladu s člankom 2. Kodeksa medicinske etike i deontologije (NN 55/08 i 139/15).
Više o okruglom stolu prenijeli su internetski portali Libela i Tportal.
EU projekti