Okrugli stol „Ostvarivanje prava na zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina u javnim službama i osiguravanje rodne ravnopravnosti u 2012.“

U organizaciji Srpskog demokratskog foruma, a uz suorganizaciju Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, u prostorijama Gradske vijećnice Grada Zagreba održan je okrugli stol pod nazivom: „Ostvarivanje prava na zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina u javnim službama i osiguravanje rodne ravnopravnosti u 2012.“ Pozdravni govor održao je Davor Bernardić, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba, dajući potporu okruglom stolu te ističući pritom potrebu stvaranja građanskog društva u Republici Hrvatskoj.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, u svom izlaganju osvrnula se na problem višestruke diskriminacije žena pripadnica nacionalnih manjina te na rodnu dimenziju predmetnog istraživanja.

Uvodne govore održali su Veljko Džakula, predsjednik Upravnog odbora SDF-a, Tin Gazivoda, savjetnik mreže fondacija Otvoreno društvo za Hrvatsku i Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine. Svi navedeni govornici istaknuli su važnost istraživanja koje je proveo SDF na području deset jedinica lokalne samouprave, a u kojem je analizirano učešće pripadnika/ica nacionalnih manjina u javnim službama te zastupljenost žena i žena pripadnica nacionalnih manjina. Navedeno istraživanje je provedeno u okviru projekta koji je financirao Institut otvoreno društvo za Hrvatsku, te sufinancirao Savjet za nacionalne manjine. Istaknuli su potrebu povećanja broja zaposlenih pripadnika/ica nacionalnih manjina na lokalnoj razini kao i potrebu njihove integracije. Također je spomenut postojeći zakonski okvir, prvenstveno Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina kao i pitanje njegove provedbe u praksi.

Rezultate istraživanja predstavio je Davor Gjenero, nezavisni analitičar i stručni suradnik na projektu osvrnuvši se prvenstveno na motive, vrijednosti i ciljeve predmetnog istraživanja kao i na proizašle prijedloge. Cilj istraživanja bio je analiza primjene čl. 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Osvrnuo se i na područja posebne državne skrbi na kojima je društvenu aktivnost moguće osigurati samo ako se na to područje vrati autohtono stanovništvo. Poseban naglasak je stavljen na pitanje poticanja zapošljavanja pripadnika/ica nacionalnih manjina.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić u svom je izlaganju naglasila da žene pripadnice nacionalnih manjina predstavljaju posebnu ranjivu skupinu koja je izložena znatno većem riziku od socijalne isključenosti te ih stoga treba dodatno osnaživati. Osvrnula se i na položaj žena u ruralnim područjima te na pasivnost žena vezano uz ostvarivanje njihovih prava. Naime, žene (pa tako i pripadnice nacionalnih manjina) još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri informirane o svojim pravima, a što se može povezati sa patrijarhalnim društvom i prisutnim spolnim stereotipima. Bitno je uočiti da se rizik diskriminacije bitno povećava istovremenom pripadnošću dvjema ranjivim skupinama.

Pravobraniteljica je također podsjetila da je Republika Hrvatska ratificirala niz međunarodnih konvencija koja štite i promiču ljudska prava manjina, a 2002. godine usvojila je i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina te da se pravni okvir koji osigurava zaštitu prava žena naslanja, između ostalog, na Konvenciju Ujedinjenih naroda o sprječavanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW konvencija), dok su u domaćem zakonodavstvu ključni Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o suzbijanju diskriminacije. Zabrinjava što su službeni podaci o položaju žena, pripadnica manjinskih skupina nedostatni i sporadični, ne provode se sustavno, već se izvode uglavnom iz  istraživanja nevladinih udruga, pa tako i SDF-a.

Rezultati istraživanja SDF-a u 10 lokalnih samouprava obuhvaćenih istraživanjem (Beli Manastir, Dvor, Glina, Grozd, Hrvatska Kostajnica, Plaški, Vojnić, Vukovar, Gračac, Knin) u okviru projekta „Ostvarivanje prava na zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina u javnim službama i osiguravanje rodne ravnopravnosti u 2012.“ pokazali su između ostalog da u svih 10 lokalnih samouprava žene pripadnice srpske nacionalnosti čine više od 50% srpske manjine (od 50-54%). Ako pogledamo tablice iz priloga i zbrojimo rezultate, vidjet ćemo da u 10 lokalnih samouprava u javnim službama je zaposleno:

•  Ukupno 2476 osoba od čega 1294 (52%) žena.
• Ukupno zaposlenih žena pripadnica nacionalnih manjina zaposlenih u javnim službama je 274, ili 11% od ukupno zaposlenih ili 21% od ukupno zaposlenih žena u javnim službama.
• Ukupno 239 žena srpske nacionalnosti što je 10% u ukupnom broju zaposlenih u javnim službama, 18% u ukupnom broju zaposlenih žena u javnim službama i 87% u ukupnom broju žena pripadnica nacionalnih manjina u javnim službama.

Pravobraniteljica smatra da je neophodno sakupiti više podataka i sakupljati ih sustavno o ženama pripadnicama nacionalnih manjina u raznim područjima javnog života, pogotovo na tržištu rada i u obrazovanju kako bi se otkrile žarišne točke i kako bi se njihov položaj mogao poboljšati.

Ljubomir Mikić iz Centra za mir, pravne savjete i psiho-socijalnu pomoć Vukovar osvrnuo se na pravo na zastupljenost i zapošljavanje nacionalnih manjina sukladno čl. 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina analizirajući pritom postojeći zakonski okvir u Republici Hrvatskoj kao i provedbene akte. Smatra kako bi se naglasak trebao staviti na zapošljavanje nacionalnih manjina, a ne na njihovu zastupljenost.

Antonija Petričušić, znanstvena novakinja-asistentica na katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu, osvrnula se na sociološki aspekt diskriminacije manjina na tržištu rada te na problem strukturalne diskriminacije zbog koje je nužno promijeniti svijest ljudi odnosno društva. Također navodi kako je nužno koncipirati manjinsku politiku šire nego je to sada, a kako bi ona postala dio regionalne i razvojne politike Republike Hrvatske.

Tena Šimonović Einwalter, savjetnica Pučkog pravobranitelja za pravne poslove i koordinatorica za područje suzbijanja diskriminacije, osvrnula se na dosadašnju djelatnost Pučkog pravobranitelja vezano uz diskriminaciju na osnovi nacionalne pripadnosti na području zapošljavanja i rada. Iznijela je relevantne statističke podatke kao i pritužbe koje je Pučki pravobranitelj zaprimio tijekom 2012.g., a koji podaci će biti objavljeni u Izvješću o radu za 2012.g.

Najava okruglog stola, Pakrac-Lipik, razvoj lokalne zajednice

Attachments:

Publikacija SDF-a	[ ]	708 Kb
Izvješće UNDP-a	[ ]	5139 Kb