sklonista
povjerenstva
koordinatori

Posjetite nas na:

fb yt twitter gplus

zene i mediji logo

Preporuka HZZO-u vezano za ostvarivanje prava na rodiljnu naknadu

trudnice i hzzoPravobraniteljici za ravnopravnost spolova je putem pritužbi građanki ukazano na prepreke s kojima pri ostvarivanju prava na rodiljnu pomoć susreću trudnice koje ne sudjeluju na tržištu rada kroz institute zaposlenosti odnosno samozapošljavanja. Iz pritužbi proizlazi kako Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) uvjetuje pristup pravu na rodiljnu pomoć zajamčenu čl. 31. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (ZRRP) suzdržavanjem od sklapanja odnosno obavljanja poslova dogovorenih ugovorom o djelu odnosno ugovorom o autorskom djelu u periodu u kojem se ostvaruje pravo na rodiljnu pomoć. Pravobraniteljica je kod HZZO-a provjerila opravdanost pritužbi i ustanovila da HZZO uistinu zastupa takvo stajalište.

Smatrajući da takva praksa predstavlja povredu jamstva zabrane izravne diskriminacije temeljem spola, Pravobraniteljica je HZZO-u ukazala na sljedeće činjenice: 1) prema važećem EU pravu koje se izravno primjenjuje u Republici Hrvatskoj, bilo kakvo nepovoljno postupanje u pogledu pristupa socijalnim uslugama uvjetovano trudnoćom predstavlja oblik spolne diskriminacije; 2) Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (ZRRP) ne sadrži odredbu koja bi na bilo koji način zabranjivala odnosno ograničavala mogućnost trudnica da u periodu, tijekom kojeg ostvaruju pravo na rodiljnu pomoć, sklapaju odnosno izvršavaju ugovore o djelu; 3) čl. 15. ZRRP izričito dopušta ženama da za vrijeme trajanja rodiljnog dopusta koriste mogućnost rada s polovicom radnog vremena, umanjujući iznos rodiljne naknade na 50% proračunske osnovice, ne uvjetujući primanje naknade nikakvim smanjenjem plaće te nema razloga za drugačiji pristup prema osobama izvan sustava rada; 4) čl. 31. ZRRP  ženama koje koriste pravo na rodiljnu pomoć čak jamči pravo da prenose rodiljnu pomoć na oca djeteta kako bi stupila u radni odnos odnosno kako bi se samozaposlila, što bi značilo da prema spornom stajalištu HZZO-a ima pravo ostvarivati naknadu od rada samo ako od toga koristi ima i njen partner.

Sukladno navedenom, Pravobraniteljica je zaključila kako se radi o povredi zabrane izravne diskriminacije temeljem spola iz čl. 5. odnosno čl. 7. Zakona o ravnopravnosti spolova te je uputila preporuku HZZO-u da trudnicama izvan sustava rada osigura pristup pravu na rodiljnu pomoć isključivo prema uvjetima navedenim u čl. 32. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.