Pravobraniteljica je zaprimila pritužbu na diskriminatorni oglas potrebe za zapošljavanjem za radno mjesto dadilje (m/ž) objavljen na jednom internetskom portalu. U opisu posla na engleskom jeziku, poslodavac (hrvatsko-engleski bračni par) navodi sljedeće (prijevod s engleskog jezika): “Svatko tko ima vlastitu djecu ispod 16 godina neće biti uzet u obzir za ovo radno mjesto zbog toga što kandidat/kinja treba biti u poziciji staviti našu djecu na prvo mjesto, a to nije moguće dok skrbi za vlastitu djecu“.
Opširnije...Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova je putem pritužbi građanki ukazano na prepreke s kojima pri ostvarivanju prava na rodiljnu pomoć susreću trudnice koje ne sudjeluju na tržištu rada kroz institute zaposlenosti odnosno samozapošljavanja. Iz pritužbi proizlazi kako Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) uvjetuje pristup pravu na rodiljnu pomoć zajamčenu čl. 31. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (ZRRP) suzdržavanjem od sklapanja odnosno obavljanja poslova dogovorenih ugovorom o djelu odnosno ugovorom o autorskom djelu u periodu u kojem se ostvaruje pravo na rodiljnu pomoć. Pravobraniteljica je kod HZZO-a provjerila opravdanost pritužbi i ustanovila da HZZO uistinu zastupa takvo stajalište.
Opširnije...Pravobraniteljici se obratio E.A. koji je proglašen nasljednikom iza svoje izvanbračne supruge pok. M.Š. i temeljem rješenja o nasljeđivanju naslijedio osobni automobil. Rješenjem nadležne Porezne uprave Ministarstva financija RH od 11.01.2011. proglašen je obveznikom poreza na nasljedstvo i darove. Pritužitelj je sa ostaviteljicom živio u izvanbračnoj zajednici više od trideset godina, smatra da je izvanbračna zajednica u svemu izjednačena s bračnom, te je držao kako neće morati platiti porez na nasljedstvo. Stoga pritužitelj smatra kako je diskriminiran po svom bračnom statusu, jer da bi bračna i izvanbračna zajednica trebale biti izjednačene u postupanju poreznih organa.
Opširnije...
Pravobraniteljici se pisanom pritužbom obratila B. P. iz K., a vezano uz pravo na ostvarivanje obiteljske mirovine izvanbračnog druga. U pritužbi navodi kako je od 1991. bila u izvanbračnoj zajednici s M. K., koja je trajala sve do njegove smrti 2005. Radi utvrđivanja navedene izvanbračne zajednice navodi kako je pred Općinskim sudom u K. vođen izvanparnični postupak u kojem je pravomoćnom odlukom utvrđeno postojanje te zajednice. Nadalje, pritužiteljica navodi kako je nadležnoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) podnijela zahtjev radi ostvarivanja prava na mirovinu iza pok. izvanbračnog supruga, ali da joj je navedeni zahtjev odbijen, kako od strane prvostupanjskog tijela tako i od strane Središnje službe HZMO-a. Obzirom na navedene odluke, pritužiteljica navodi kako je pokrenula upravni spor pred Upravnim sudom RH, a koji spor je u tijeku, te moli za mišljenje pravobraniteljice.
Opširnije...Kao što je izvijestila Sabor Republike Hrvatske u Izvješću za 2010. godinu, pravobraniteljici se te godine obratio P.T. s pritužbom radi diskriminacije temeljem bračnog statusa. P.T. se pritužio jer je Gimnazija E. K. iz O. svojevoljno otkazala ugovor o radu na neodređeno vrijeme s njim. Raskid se temeljio na činjenici da su nadležne vjerske institucije pritužitelju otkazale kanonski mandat jer je sklopio civilni brak sa svojom suprugom iako je bio vezan sakramentom ženidbe s bivšom suprugom s kojom je raskinuo brak. Pravobraniteljica je, postupajući po pritužbi, zauzela stajalište da se u konkretnom slučaju radilo o diskriminaciji temeljem bračnog statusa. Nakon obraćanja pravobraniteljici, pritužitelj je uložio ustavnu tužbu radi povrede svojim ustavom zajamčenih ljudskih prava. Postupajući po ustavnoj tužbi Ustavni sud Republike Hrvatske pozvao je pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova da u javnoj raspravi održanoj pred Sudom u konkretnom predmetu iznese svoje stajalište o konkretnom slučaju.
Opširnije...Pravobraniteljici se obratila S.M. iz Z. te navela kako je dana 09.10.2009. privremeno raspoređena na mjesto načelnice Odjela za m.s. u MFCU. Smatra da je izložena diskriminaciji prema obiteljskom statusu i to od strane I.S., pomoćnice ravnatelja Službe, budući da nema obitelji pa joj I.S. po tom kriteriju i određuje radne zadatke. Kao primjer navodi događaj od dana 27.08.2010. kada ju je I.S. pozvala na sastanak u svom uredu gdje joj je predočila program dolaska delegacije T., naredila joj dočekivanje delegacije u nedjelju, 05.09.2001. u zračnoj luci, te prisustvovanje službenoj večeri toga dana, premda je u razdoblju od 31.08.-03.09.2010. bila na službenom putu u P. koji je od nje iziskivao dodatne napore jer je išla u svojstvu prevoditeljice. Navela je da je predmet dolaska tajlandske delegacije bio signiran na Ž.F., načelnika Odjela za e.i., ali da je I.S. smatrala da pritužiteljica treba odraditi taj zadatak jer Ž.F. ima obitelj, za razliku od pritužiteljice. Tijekom listopada 2010. po I.S. upućena je na teren, te smatra da joj je obveza odlaska na teren „nametnuta“, a da je pri tome nitko nije pitao dozvoljavaju li joj „privatne obveze odlazak na teren u danom periodu, ponovno je diskriminirajući na osnovi bračnog stanja i pretpostavljajući da osim posla nema drugih obveza u životu“. Kao dokaz ove svoje tvrdnje pritužiteljica navodi primjer druge službenice iz Službe za c.s. koja je trebala sudjelovati na sastanku u B. tijekom srpnja 2010. i koju je I.S. oslobodila te obveze, jer je utvrđeno da bi ista morala na službenom putu ostati tri dana te pritužiteljici isto obrazložila riječima: „Ona ima dijete. I vi ćete vidjeti kad budete imali djecu da to sve mijenja“. Iz navoda pritužbe slijedi da se pritužiteljica obratila i Povjerenstvu za praćenje profesionalne etike MFCU.
Opširnije...Pravobraniteljici za ravnopravnost poslova dostavljen je na znanje dopis Sindikata policije Hrvatske upućen MUP RH Kabinetu ministra i Ravnateljstvu policije, uz koji je dostavljen i dopis Glavne podružnice SPH za županijsku PU, koji ukazuje na bitne povrede propisa zbog kojih su ugroženi život, zdravlje i dostojanstvo policijskih službenika u županijskoj PU. Uvidom u priloženu dokumentaciju Pravobraniteljica je zaključila da se dio navedenih problema gospođe N.N. može razmatrati kao izravna diskriminacija uvjetovana spolom, koja se odnosi, sukladno članku 7. stavku 1. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/2008), na svako postupanje uvjetovano spolom kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji.
Isto tako bi se dio problema gospođe N.N. mogao razmatrati kao diskriminacija na temelju bračnog i obiteljskog statusa, koja je sukladno članku 6. stavku 2. istog Zakona zabranjena, pri čemu se i nepovoljnije postupanje prema ženama na osnovi trudnoće i materinstva smatra diskriminacijom. Iz tih razloga pribavljena je i potpisana suglasnost pritužiteljice na postupanje.
Zaprimila sam pritužbu gđe. N.N. iz N., kojom ista navodi kako je proglašena nasljednicom iza pok. N.N, svog izvanbračnog druga, te je temeljem rješenja o nasljeđivanju kao nasljednica 1. nasljednog reda naslijedila osobni automobil. Nadalje navodi kako je rješenjem Klasa: XY Ispostave N. za poreze građana Naslova i temeljem čl. 5. st. 2.i 3. i čl. 6. st.7. Zakona o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove proglašena obveznicom poreza na promet istog osobnog automobila. Pritužiteljica smatra kako predmetno rješenje Naslova nije donijeto u skladu s Ustavom, Obiteljskim zakonom i Zakonom o nasljeđivanju.
Opširnije...OPIS SLUČAJA (PRS 03-03/10-06) : Pravobraniteljici se obratila gđa. N.N. iz S.pritužbom na to kako porezna uprava ne priznaje odredbe Obiteljskog zakona kojima su u mnogim pravima izjednačene bračna i izvanbračna zajednica, pa se tako po osnovi uzdržavanja izvanbračnog druga/drugarice ne može ostvariti pravo na osobni odbitak.
PODUZETE MJERE I ISHOD: Pravobraniteljica je Hrvatskom saboru putem Odbora za ravnopravnost spolova i Odbora za financije i državni proračun uputila inicijativu za izmjenu i dopunu čl. 36. st. 7. Zakona o porezu na dohodak, tako da se zakonskim tekstom izjednači pravni položaj bračne i izvanbračne zajednice da bi se na temelju uzdržavanja izvanbračnog druga/drugarice može ostvariti pravo na osobni odbitak.
EU projekti