sklonista
povjerenstva
koordinatori

Posjetite nas na:

fb yt twitter gplus

zene i mediji logo

Opis slučaja 01-03/11-04

Pritužiteljica I.R. pritužila se pravobraniteljici za ravnopravnost spolova smatrajući kako je u dijelu postupka izbora u znanstveno zvanje znanstvene suradnice u znanstvenom području društvenih znanosti, znanstveno polje pravo u kojem je PFSZ (prituženik) bio ovlašten izraditi izvješće s mišljenjem i prijedlogom stručnog povjerenstva imenovanog od strane PFSZ, bila izložena diskriminaciji na temelju spola od strane prituženika. Kao institucija ovlaštena za davanje mišljenja o pogodnosti izbora kandidata i kandidatkinja za znanstvena zvanja u znanstvenom polju pravo, Vijeće PFSZ imenovalo je stručno povjerenstvo zaduženo za izradu mišljenja o stručnosti i odgovarajućeg prijedloga Nacionalnom vijeću za znanost glede izbora pritužiteljice u znanstveno zvanje u znanstvenom polju pravo. Stručno povjerenstvo za davanje mišljenja u postupku izbora u znanstvenom području društvenih znanosti, znanstveno polje pravo (Povjerenstvo), donijelo je zaključak da pritužiteljica ispunjava sve formalne propisane uvjete za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika, ali ne za znanstveno polje pravo, već u znanstveno polje rodni studiji. Povjerenstvo je predložilo Nacionalnom vijeću za znanost da kao nadležno tijelo izabere pritužiteljicu u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u znanstvenom polju rodnih studija. Vijeće PFSZ prihvatilo je mišljenje i prijedlog Povjerenstva. Temeljem čl.35. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (ZZDVO) PFSZ, u ulozi ovlaštene znanstvene organizacije iz te odredbe, proslijedio je mišljenje i  prijedlog Povjerenstva Nacionalnom vijeću za znanost, odnosno matičnom odboru kojeg je imenovalo Nacionalno vijeće. Prema čl.35.st.5. ZZDVO-a matični odbor potvrđuje ili ne potvrđuje mišljenje i prijedlog ovlaštene znanstvene organizacije većinom glasova svih članova odbora u istom ili višem zvanju većinom. U slučaju da ne potvrdi mišljenje i prijedlog ovlaštene znanstvene organizacije matični odbor može sam provesti postupak ili zatražiti od iste organizacije ponavljanje postupka, odnosno zatražiti od druge organizacije pokretanje novog postupka. U konkretnom predmetu Nacionalno vijeće nije postupilo po poslanom mišljenju i prijedlogu Povjerenstva u roku propisanom ZZDVO-om. Kada je počelo s propisanim postupkom Nacionalno vijeće je prihvatilo mišljenje i prijedlog Povjerenstva te predmet proslijedilo matičnom odboru za interdisciplinarne znanosti. Matični odbor za interdisciplinarne znanosti odlučio je kako nije nadležan postupati u konkretnom predmetu jer je natječaj izvorno bio raspisan za izbor u polju pravo i sukladno tome uputilo pritužiteljicu da podnese novi zahtjev za izborom. Pritužiteljica se prvenstveno pritužila na postupanje, odnosno odluku PFSZ-a kojom joj nije priznata pripadnost znanstvenom polju pravo. Smatra da bez obzira na činjenicu što formalnu odluku donosi odgovarajući matični odbor, odnosno Nacionalno vijeće za znanost, mišljenje i prijedlog PFSZ je od ključne važnosti za krajnji ishod, kao što i pokazuje njen primjer. Stoga pritužiteljica smatra kako je odlukom PFSZ neizravno diskriminirana temeljem pripadnosti određenom spolu. Neizravna diskriminacija suprotna je jamstvu iz čl.7.st.2. Zakona o ravnopravnosti spolova. Pritužiteljica također smatra kako je sporna odluka suprotna čl.14. Zakona o ravnopravnosti spolova jer Pravni fakultet nije smatrao rodnu tematiku, odnosno ravnopravnost spolova, čime se pritužiteljica po svom mišljenju bavi, integralnim dijelom prava.

PODUZETE MJERE I ISHOD: U pogledu pritužbe povodom neizravne diskriminacije pravobraniteljica je utvrdila kako u konkretnom predmetu nije bilo dovoljno činjenica koje bi ukazivale na to da sporna praksa Povjerenstva predstavlja neizravnu diskriminaciju temeljem spola. Da bi neutralna praksa predstavljala neizravnu diskriminaciju ona mora imati značajno nepovoljniji učinak za osobe jednog spola. U konkretnom slučaju konvencionalni način dokazivanja nepovoljnog učinka vezan uz statističke pokazatelje koji bi ukazivali da određena neutralna praksa otežava pristup nekoj konkretnoj prilici, odnosno koristi statistički značajno većem broju žena nego muškaraca, nije bio dostupan jer ne postoje takvi pokazatelji što i nije začuđujuće s obzirom da je tematika ženskih prava i feminističkih pravnih teorija do sada bila zanemarivana u hrvatskoj akademskoj zajednici, te se njome bavi tek manji broj ljudi. U odsutnosti vjerodostojnih statističkih pokazatelja moguće je o nepovoljnijem učinku odlučivati na temelju iskustva i poznatih obrazaca ponašanja u konkretnoj zajednici. No, niti ovaj pristup nije bio u stanju pružiti uvjerljivu podršku pretpostavci kako bi se u domaćoj akademskoj zajednici tematikom spolne diskriminacije, ženskih prava i feminističkih teorija bavio značajnije veći broj žena nego muškaraca. Štoviše uvidom u popis autora i radova koji se bave pitanjem spolne diskriminacije koje je pribavila od PFSZ, pravobraniteljica je utvrdila kako se ovom tematikom bavi i nezanemariv broj osoba muškog spola. Pravobraniteljica je stoga zauzela mišljenje kako se u trenutnoj fazi razvoja ove tematike ne može utvrditi kako sporne prakse PFSZ ima značajno nepovoljnije učinke na žene. Pravobraniteljica je također utvrdila kako uz neizravnu diskriminaciju sporna praksa PFSZ ne predstavlja niti izravnu diskriminaciju temeljem spola. Usprkos činjenici što PFSZ postupke donošenja mišljenja u postupku izbora u znanstvenom području društvenih znanosti, znanstveno polje pravo donosi na netransparentan način, što je u konkretnom predmetu bilo dovoljno da teret dokazivanja da do izravne diskriminacije nije došlo u potpunosti prijeđe na PFSZ, pravobraniteljica je utvrdila kako je PFSZ iznio dovoljno činjenica na temelju kojih se može zaključiti kako sporna odluka Povjerenstva nije bila uvjetovana spolom pritužiteljice. Istovremeno, pravobraniteljica je utvrdila kako sporna odluka Povjerenstva PFSZ nije bila sukladna zahtjevima koji za tu instituciju proizlaze iz čl.14. ZORS-a. Pravobraniteljica je posebno naglasila kako odbija bilo kakvo tumačenje obveze iz čl.14. ZORS-a prema kojoj bi bilo koje pitanje koje je vezano uz rodne aspekte, odnosno feminističke teorije trebalo biti „zbrinuto“ unutar posebnog znanstvenog područja rodnih studija. Takvo stajalište ne samo da je suprotno izričaju iz čl.14.st.3. ZORS-a prema kojem se pitanja ravnopravnosti spolova koja uvažaju rodne aspekte moraju inkorporirati u sva obrazovna područja uključujući i područje pravne znanosti. Ono bi imalo i neprihvatljive posljedice po razvoj karijere pravnica i pravnika koje se žele znanstveno baviti ovim pitanjima unutar područja prava. Na primjer, zbog činjenice da nije izabrana unutar područja pravnih znanosti jer njezin znanstveni interes, prema mišljenu Povjerenstva i Vijeća, ne pripada u potpunosti niti u jednu granu prava, pritužiteljica neće biti u mogućnosti pružati pravnu pomoć s obzirom da se to dopušta docentima izabranima u polje prava. Štoviše, zbog ovakve prakse upitan je njezin pristup nekim pravosudnim funkcijama za čiji izbor je kao uvjet propisana profesura pravnih znanosti. Drugim riječima, u slučaju da se tematika ženskih prava i interes za feminističke pravne teorije „zbrinu“ unutar znanstvenog područja rodnih znanosti pravnicama i pravnicima će se de facto ograničiti pristup dostupnim prilikama u pravnoj profesiji samo iz razloga jer se žele znanstveno baviti ovim pitanjima. Takva praksa u potpunosti poništava smisao čl.14. Zakona o ravnopravnosti spolova. Štoviše, vrlo je upitno bi li takva praksa mogla proći kontrolu koju propisuju čl.7. i čl.13. Zakona o ravnopravnosti spolova koji zabranjuju bilo koji oblik diskriminacije na području zapošljavanja i rada.
U skladu s navedenom doktrinom, pravobraniteljica je upozorila PFSZ na kršenje čl. 14. Zakona o ravnopravnosti spolova i oslanjajući se na svoju ovlast iz čl. 23. Zakona o ravnopravnosti spolova, predložila da PFSZ izradi plan integracije rodnih aspekata u nastavni curriculum u znanstvenom području prava na način koji bi omogućio osobama koje se znanstveno bave tematikom ženskih prava, spolne diskriminacije ili feminističkih pravnih teorija da postanu punopravni akademski sudionici i sudionice znanstvenog područja prava.