Pravobraniteljica je zaprimila anonimnu pritužbu na rad S.N.G. u tvrtki I.d.d. zbog načina određivanja visine otpremnina u slučaju poslovno uvjetovanih otkaza. Za radnice (žene) koje imaju uvjete za starosnu mirovinu prema punim godinama, koliko im na dan 30.11.2010. (na dan uručenja otkaza) nedostaje do navršenih 65 g. života (4, 3, 2 i 1 g.), visina otpremnine određena je u iznosu od 16 bruto plaća, ali ne više od 200.000,00 kuna, dok je za radnike (muškarce) koje imaju uvjete za starosnu mirovinu prema punim godinama, koliko im na dan 30.11.2010. (na dan uručenja otkaza) nedostaje do navršenih 65 g. života (4, 3, 2 i 1 g.), visina otpremnine utvrđena je u iznosu od 24 bruto plaće, ali ne više od 250.000,00 kuna. Iz navedenog slijedi osnovana sumnja da su radnice (žene) izravno diskriminirane prilikom određivanja visine otpremnina u odnosu na radnike (muškarce).
PODUZETE MJERE I ISHOD: Pravobraniteljica je nakon razmatranja pritužbe, očitovanja i dokumentacije, utvrdila da prilikom određivanja uvjeta za ostvarivanje i iznosa otpremnina za radnike/ce, tvrtka I.d.d. nije poštovala načelo ravnopravnosti spolova. Otpremnine ne predstavljaju samo svojevrsnu nagradu za vjernost poslodavcu, odnosno financijsku naknadu koja bi trebala ekonomski olakšati premošćivanje razdoblja od prestanka ugovora o radu do novog zaposlenja. S obzirom da se otpremnina veže uz postojanje i trajanje radnog odnosa između poslodavca i primateljice/a, one prema načelu jednake plaće za rad jednake vrijednosti žena i muškaraca, koje pravobraniteljica tumači sukladno praksi Europskog suda pravde, ulaze u opseg pojma plaća. Jedini kriterij za određivanje nominalne visine otpremnine bio je broj godina koje radnici/radniku nedostaju do stjecanja uvjeta za mirovinu, pa je i ukupni iznos otpremnine trebao biti vezan za godine koje radnici/radniku nedostaju do umirovljenja, bez obzira radi li se o ženi ili muškarcu. Da bi se poštovalo načelo ravnopravnosti spolova, radna godina muškarca i žene mora za poslodavca biti jednako vrednovana, nagrada za rad ženi i muškarcu mora biti jednaka. Analizom ukupnih novčanih iznosa otpremnina predviđenih za radnike-muškarce koji ispunjavaju uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu te otpremnina predviđenih za radnice-žene koje ispunjavaju uvjete za odlazak u mirovinu, kao posebne kategorije radnika/ca predviđenih za otkazivanje ugovora o radu i isplatu otpremnine, gledajući na ukupni iznos otpremnine, slijedi zaključak kako su žene u povoljnijem položaju, jer u toj kategoriji za radnicu kojoj do 65.g. života nedostaje devet godina, predviđen je apsolutno najveći iznos otpremnine. No, daljnjom analizom utvrđeno je kako iznosi otpremnina za muškarce i žene nisu jednako određeni, budući da su godišnji iznosi otpremnina za žene, gledani prema godinama koje im nedostaju do 65.g. života, manji od onih koje muškarci dobivaju prema godinama koje im nedostaju do 65.g. života. Iz navedenog proizlazi da poslodavac ne vrednuje jednako godinu dana rada žene i godinu dana rada muškarca. Nadalje, uspoređujući iznose otpremnina gledano isključivo iz aspekta godina koje ženama i muškarcima nedostaju do napunjenih 65 g. života, također je utvrđeno kako I.d.d. različito vrednuje rad žena i muškaraca. U apsolutnom iznosu, muškarcu kojem do 65.g. života nedostaje 4 godine, pripao bi iznos otpremnine u iznosu koji je veći nego iznos predviđen za ženu kojoj do 65.g. života nedostaje 4 godine. Iz navedenog je opet slijedilo da poslodavac ne vrednuje jednako godinu dana rada žene i godinu dana rada muškarca. Na taj način I.d.d. je potaknula žene na raniji odlazak sa posla u mirovinu, prividno većim iznosom otpremnina. Time što su novčani iznosi otpremnina za žene određeni u manjem godišnjem iznosu izravno je povrijeđena ravnopravnost spolova na štetu žena, jer je njihov godišnji rad vrednovan manjim novčanim iznosom nego godišnji rad muškaraca. Stoga je pravobraniteljica I.d.d. upozorila da takvim postupanjem krši odredbe ZRS-a i preporučila usklađivanje odluke o otpremninama s odredbom čl.5. Zakona o ravnopravnosti spolova, što je poslodavac i učinio.
EU projekti