Uvođenje rodno osjetljivog jezika u službenu uporabu

Vezano za nedavne napise u medijima  o ishodu uvođenja rodno osjetljivog jezika u službenu uporabu i u svezi s time zahtjeva sudskih tumačica, Pravobraniteljica ukazuje na slijedeće:

Zaprimili smo od Udruge sudskih tumača i prevoditelja pritužbu na više slučajeva neuporabe rodno osjetljivog jezika u području rada sudskih tumača/ica: 1) na Pravilnik o stalnim sudskim tumačima (NN 88/08 i 119/08) koji je izradilo Ministarstvo pravosuđa, za koji se skreće pažnja da se u njegovom tekstu navodi samo muški rod funkcije u svim svojim člancima i stavkama, 2) na rješenja i izjave koja se izdaju na Županijskom sudu u Splitu, za koje se navodi da predviđaju isključivo muški rod funkcije i u slučajevima kada se radi o osobi ženskog spola, i 3) na navođenje zanimanja isključivo u muškom rodu na internetskoj stranici Sudačke mreže.

Sukladno ovlastima propisanim Zakonom o ravnopravnosti spolova (NN 82/08), Pravobraniteljica je razmotrila slučaj iz perspektive relevantnih propisa koji se dotiču pitanja rodne osjetljivosti jezika. Polazeći od čl.5. i čl.6. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08) prema kojima žene i muškarci, između ostaloga, moraju imati jednak status s ciljem uklanjanja svake razlike, isključenja ili ograničenja na osnovi spola, Pravobraniteljica načelno preporučuje priklanjanje upotrebi rodno osjetljivog jezika i korištenju imenica u muškom i ženskom rodu kada god je to u jezičnom smislu prihvatljivo, a da se ne narušava prirodnost hrvatskog jezika i čitljivost teksta, uzimajući u obzir stupanj njegove jezične i sadržajne kompleksnosti.

U skladu s time glasi i čl.14.st.5. Zakona o ravnopravnosti spolova prema kojem sve obrazovne ustanove, kao i sve druge, moraju u sadržajima svjedodžbi, certifikata, licencija i diploma koristiti jezične standarde sukladno ovome Zakonu, navodeći strukovne kvalifikacije, zvanja i zanimanja u ženskom, odnosno muškom rodu, ovisno o spolu primatelja/primateljice dokumenta. Također, prema mjeri 1.1.6. Nacionalne politike za ravnopravnost spolova 2011.-2015. (NN 88/11) državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i mediji trebaju promicati upotrebu rodno osjetljivog jezika, a rodno osjetljivi jezični standardi u pogledu ravnopravnog navođenja stručnih i akademskih naziva u muškom i ženskom rodu prisutni su u Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07 i 118/12), Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja (NN 111/98, 124/08, 147/10 i 14/11), Popisu stručnih naziva i njihovih kratica (NN 87/09, 88/11, 61/12 i 144/13), Popisu akademskih i stručnih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN  87/09, 88/11, 61/12 i 144/13), Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN 50/15) i Integriranom popisu stručnih naziva i njihovih kratica (NN 50/15).

U Preporuci Rec(2007)17 „Standardi i mehanizmi ravnopravnosti spolova“ (Vijeće Europe), koja se po pitanju rodno osjetljivog jezika nadovezuje na Preporuku Rec(90) 4 o uklanjanju seksizama iz jezika (Vijeće Europe, 1990.), stoji sljedeće: kad se muški oblik koristi kao univerzalan/rodno neutralan oblik, valja ga zamijeniti riječju koja nema nikakvu spolnu konotaciju ili upotrijebiti i muški i ženski oblik; za označavanje grupe koja se sastoji od žena i muškaraca valja upotrijebiti neutralnu formulaciju gdje god se može ili ženski i muški oblik navesti jedan uz drugi (čl. 68.). U Preporuci Rec(2003)3 o uravnoteženoj participaciji žena i muškaraca u političkom i javnom odlučivanju - Memorandum s objašnjenjima (Vijeće Europe) u poglavlju A. Zakonodavne i administrativne mjere, navodi se sljedeće: Jezik, čiji je simbolizam važan, ne smije odobravati hegemoniju muškog modela. Jezik mora biti rodno neutralan (npr. „osoba”) ili se odnositi na oba spola („njegov/njezin”) (stavak 2 39.).

Sve navedeno ukazuje na obvezu priklanjanja uporabi rodno osjetljivog jezika u svrhu promicanja ravnopravnosti spolova. Međutim, kako bi se u hrvatskom jeziku riješio problem kompleksnosti teksta istovremenim navođenjem ženskih i muških mocijskih parnjaka, u zakonodavstvu Republike Hrvatske široko se primjenjuje odredba o rodnoj neutralnosti izraza i pojmovnih sklopova, tj. napomena da svi izrazi koji se koriste u tekstu, a imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način i muški i ženski rod. Takva odredba u pravilu se uvrštava u uvodnom općem dijelu svakog propisa koji sadrži izraze koji imaju rodno značenje te je u skladu je sa Zakonom o ravnopravnosti spolova i Nacionalnom politikom za ravnopravnost spolova. Njena svrha je jednostavnije i preglednije iščitavanje teksta propisa te izbjegavanje nedosljedne primjene rodno osjetljivog jezika u dokumentima čime se tekst nepotrebno opterećuje i na taj način čini teže čitljivim i razumljivim. Ona predstavlja standard kojim je postignut kompromis između rodno neosjetljivog navođenja izraza koji imaju rodno značenje isključivo u muškom rodu i nepotrebnog opterećivanja teksta pojmovima u dva roda koji se na taj način čini teže čitljivim i razumljivim.

Pravobraniteljica je slijedom pritužbe Udruge sudskih tumača i prevoditelja izvršila uvid u Pravilnik o stalnim sudskim tumačima (NN 88/08 i 119/08), kao i u tekstove nekih drugih pravnih akata koje je do sada donosilo Ministarstvo pravosuđa, te utvrdila da nekoliko propisa (npr. Pravilnik o dodjeljivanju ostavinskih predmeta u rad javnim bilježnicima, NN 35/15 ili Pravilnik o službenim sjedištima javnih bilježnika, NN 51/15) ne sadrži uvodnu napomenu o rodnoj neutralnosti izraza (premda su nazivi zanimanja su pisani isključivo u muškom rodu). Osim toga, u Pravilniku o stalnim sudskim tumačima tekst prisege koji tumači/ce izgovaraju neovisno o spolu neispravno je napisan u muškom rodu: »Prisežem svojom čašću da ću dužnost stalnog sudskog tumača obavljati stručno, savjesno i po svom najboljem znanju« (čl.11.), kao i tekst potvrde o prijevodu isprave: »Ja __________ stalni sudski tumač za _______ jezik, imenovan rješenjem predsjednika Županijskog – Trgovačkog suda u ________ broj ______ od __________ potvrđujem da gornji prijevod potpuno odgovara izvorniku sastavljenom na _________ jeziku« (čl.19.). U slučajevima poput ovoga, izraze s rodnim značenjem koje izgovara konkretna osoba potrebno je prilagoditi na način da se takvi izrazi navode u dvorodnom obliku kako bi se izbjegla situacija u kojoj žena mora govoriti o sebi u muškom rodu. Stoga je Pravobraniteljica Ministarstvu pravosuđa dala preporuku da se tekstovi pravnih akata koje Ministarstvo u budućnosti bude izrađivalo usklade s rodno osjetljivim jezičnim standardima te da se u što kraćem roku prikloni izmjeni istaknutih dijelova Pravilnika o stalnim sudskim tumačima.

Nadalje, Pravobraniteljica je Županijski sud u Splitu upozorila da bi, prema analogiji odredbe čl.14.st.5. Zakona o ravnopravnosti spolova, izdavanje bilo kojeg dokumenta ženi s nazivom strukovne kvalifikacije, zvanja ili zanimanja u muškom rodu, predstavljalo diskriminaciju temeljem spola, zabranjenu čl.6. i 7. Zakona. Stoga je Sudu dala preporuku da tekstove izjava i rješenja uskladi s propisima koji reguliraju rodno osjetljivo navođenje stručnih naziva te preporukama Vijeća Europe.

Zaključno, Pravobraniteljica je Sudačkoj mreži dala preporuku, s obzirom da se nazivi zanimanja (sudski tumači, sudski vještaci, državni odvjetnici, suci, sudski službenici) na njezinoj internetskoj stranici navode u muškom rodu, da se ti nazivi izmijene na način da se nazivima u muškom rodu dodaju inačice ženskih mocijskih parnjaka (npr. sudska tumačica/sudski tumač ili sudski/a tumač/ica), pritom uzimajući u obzir stupanj jezične i sadržajne kompleksnosti teksta.

Županijski sud u Splitu očitovao se da je uveo novu praksu izdavanja tekstova izjava i rješenja u skladu s preporukom, a očitovanja Ministarstva pravosuđa i Sudačke mreže još nisu zaprimljena.

O ovom slučaju pisala je Slobodna Dalmacija.

Opis sličnog slučaja koji se odnosi na uvođenje rodno osjetljivog jezika u službenu uporabu možete pronaći ovdje.