Nepridržavanje odredbi Zakona o radu koje propisuju postupak i način zaštite dostojanstva radnika

Pritužiteljica je na dan 28. studenog 2006.g. bila radnica Naslova i radila je na radnom mjestu telefonistice. Toga dana je, prema vlastitoj izjavi, bila izložena spolnom uznemiravanju počinjenom od strane N.N., koji je također radnik Naslova. O tome je odmah usmeno izvijestila ravnateljicu Naslova, dr. N.N. U prilog istinitosti takve njene tvrdnje ide i mišljenje vještaka psihijatrijske struke od 15. srpnja 2009. iz kojeg slijedi kako je pritužiteljica kao posljedicu traumatskog doživljaja seksualnog zlostavljanja 2006. razvila značajni posttraumatski stresni poremećaj i značajni pridruženi depresivni poremećaj, uslijed kojih se pritužiteljica liječi ambulantno, a u dva navrata je bila i hospitalizirana.

Nadalje, iz izjave N.N., glavne sestre Naslova dane na raspravi pred Općinskim sudom u N. dana 09. studenog 2009. proizlazi kako ju je pritužiteljica nazvala telefonom i požalila se na događaj sa N.N., navevši kako ju je isti napao s leđa, ispipao je, a da se pritužiteljica branila, ali se nije mogla obraniti jer ju je napao s leđa. Iz iskaza ravnateljice Naslova, dr. N.N., iznijetog istoga dana na istoj raspravi, slijedi također kako ju je pritužiteljica nazvala tog dana kada se događaj dogodio, bila je uznemirena i rekla da ju je fizički napao N.N. tako što ju je pipao. Na to joj je ravnateljica rekla da o tome mora obavijestiti policiju i da mora k liječniku. Istodobno je ravnateljica pred Općinskim sudom u N. izjavila kako Naslov nema osobu zaduženu za primanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva radnika, da temeljem akata naslova svi radnici koji imaju neke primjedbe ili pritužbe su dužni obratiti se ravnatelju bolnice ili svom nadređenom, te da protiv N.N. nije bio pokrenut nikakav stegovni postupak. S obzirom da su navedene svjedokinje u bitnome suglasno iskazale, a da iz cjelokupne dokumentacije predmeta slijedi kako pritužiteljica na identičan način opisuje spolno uznemiravanje kojem je bila izložena, iz svega gore navedenog  proizlazi kako su navodi pritužiteljice vjerojatno istiniti.

Utvrđeno je kako Naslov od 01. siječnja 2006. ima Pravilnik o radu. Glavom VI istog Pravilnika-Postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika - propisan je postupak osiguranja zaštite dostojanstva radnika Naslova, time što je određeno kako je osoba ovlaštena za primanje  i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva radnika ravnatelj ustanove, odnosno osoba koju on za to pisano ovlasti. Pravilnikom nije izričito propisano kako pritužba mora biti stavljena pisanim putem, iz čega slijedi zaključak da ovlaštenoj osobi može biti izjavljena i usmeno. Predmetnim pravilnikom propisan je i postupak  kojim se ispituje pritužba.

Dakle, evidentno je kako je pritužiteljica o činjenici da je bila spolno uznemiravana od strane zaposlenika Naslova odmah izvijestila telefonom osobu koja je čl. 30. spomenutog Pravilnika ovlaštena za primanje pritužbi radi zaštite dostojanstva radnika - ravnateljicu bolnice. Kako Pravilnikom oblik pritužbe nije propisan, valja smatrati da se pritužiteljica ravnateljici obratila u svrhu zaštite dostojanstva u trenutku kada joj je telefonom priopćila da je bila žrtva spolnog zlostavljanja radnika N.N. Pri ocjeni načina ulaganja zahtjeva za zaštitu dostojanstva, mora se imati u vidu kako je pritužiteljica pravno neuka stranka i gotovo slijepa.

Međutim, nedvojbeno je da  postupak radi zaštite dostojanstva povodom pritužbe pritužiteljice nije proveden, budući takvo što ne proizlazi iz dostavljenog očitovanja Naslova, a ravnateljica Naslova je u postupku pred Općinskim sudom u N. osobno izjavila kako nikakav „stegovni postupak“ protiv N.N. „nije pokrenut“. Nadalje je nedvojbeno da Naslov nije imenovao povjerenika za zaštitu dostojanstva radnika, budući takvo što ne proizlazi iz spisa predmeta, dok je sama ravnateljica Naslova u postupku pred Općinskim sudom u Osijeku izjavila da Naslov nema osobu  zaduženu za primanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva radnika.

Čl. 8. st. 1. Zakona o ravnopravnosti spolova određuje kako se spolno uznemiravanje smatra diskriminacijom u smislu tog zakona.

Zakon o radu (NN 137/04, pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu ZOR) čl. 2. zabranjuje diskriminaciju. Čl. 4. ZOR-a propisuje kako spolno uznemiravanje predstavlja diskriminaciju. Nadalje, čl. 30. ZOR-a detaljno propisuje način zaštite dostojanstva radnika, pa st. 5. istog čl. posebice navodi kako je poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika dužan  imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika, dok st.6. propisuje postupak koji je poslodavac dužan provesti po pritužbi radnika. Budući da je dakle, dana 28. studenog 2008.g. na snazi bio citirani ZOR, iz izloženog proizlazi kako je Naslov bio dužan pridržavati se istoga zakona u svom poslovanju, pa shodno tome, i primjenjivati citirane zakonske odredbe. Dakle, Naslov je bio dužan imenovati povjerenika za zaprimanje pritužbi radnika radi povrede dostojanstva.

Naslov je također  bio dužan po usmenoj pritužbi pritužiteljice ravnateljici o tome da je bila izložena spolnom uznemiravanju od strane drugog radnika, provesti ispitni postupak sukladno vlastitom Pravilniku o radu kojim bio se utvrdilo da li je došlo do spolnog uznemiravanja, odnosno do povrede dostojanstva na štetu pritužiteljice. U slučaju da se doista utvrdilo da je pritužiteljica bila spolno uznemiravana na način na koji se pritužila, Naslov je bio dužan poduzeti mjere radi njene daljnje zaštite i spriječiti ponavljanje takve situacije.

Temeljem čl. 23. st. 1. Zakona o ravnopravnosti spolova u p o z o r a v a m  Naslov da se u slučaju pritužiteljice N.N. nije pridržavao tada važećih odredbi Zakona o radu koje propisuju postupak i način zaštite dostojanstva radnika, niti odredbi svog Pravilnika o radu, donesenog temeljem tada važećeg Zakona o radu.

Istovremeno dajem p r e p o r u k u Naslovu da u što kraćem roku imenuje povjerenika za zaprimanje pritužbi radi povrede dostojanstva radnika, te da ubuduće pokreće postupak radi zaštite dostojanstva radnika bez obzira na oblik pritužbe, kao i da uskladi svoj Pravilnik o radu sa sada važećim Zakonom o radu u dijelu koji se odnosi na postupak zaštite dostojanstva radnika.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova