Opis slučaja 03-03/11-06

Pravobraniteljici se pisanom pritužbom obratila B. P. iz K., a vezano uz pravo na ostvarivanje obiteljske mirovine izvanbračnog druga. U pritužbi navodi kako je od 1991. bila u izvanbračnoj zajednici s M. K., koja je trajala sve do njegove smrti 2005. Radi utvrđivanja navedene izvanbračne zajednice navodi kako je pred Općinskim sudom u K. vođen izvanparnični postupak u kojem je pravomoćnom odlukom utvrđeno postojanje te zajednice. Nadalje, pritužiteljica navodi kako je nadležnoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) podnijela zahtjev radi ostvarivanja prava na mirovinu iza pok. izvanbračnog supruga, ali da joj je navedeni zahtjev odbijen, kako od strane prvostupanjskog tijela tako i od strane Središnje službe HZMO-a. Obzirom na navedene odluke, pritužiteljica navodi kako je pokrenula upravni spor pred Upravnim sudom RH, a koji spor je u tijeku, te  moli za mišljenje pravobraniteljice.

PODUZETE MJERE I ISHOD: S obzirom da je u tijeku sudski postupak pred nadležnim sudom, pravobraniteljica nije ovlaštena utjecati na rad suda kao niti na njegovu odluku u konkretnom slučaju. Međutim budući da pritužiteljica moli za mišljenje, pravobraniteljica je, nakon proučavanja relevantnih zakonskih i ustavnih odredbi, zauzela stav kako se u konkretnom slučaju ne bi moglo raditi o diskriminaciji temeljem bračnog statusa. Naime, pravo na obiteljsku mirovinu izvanbračnim drugovima je u hrvatskom pravu priznato tek stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju  odnosno 28.03.2008. i to pod uvjetom da je izvanbračna zajednica trajala najmanje tri godine do smrti osiguranika, a da je njegova smrt nastupila 28.03.2008. ili kasnije. Pravobraniteljica je ustanovila kako izvanbračna zajednica nije u Ustavu RH, kao niti u Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, izrijekom ubrojena u skupinu diskriminatornih osnova. Nadalje, pravobraniteljica je ustanovila kako pravo na obiteljsku mirovinu u RH nije zajamčeno Ustavom odnosno da se ne radi o ustavnom pravu već o zakonskom pravu koje ovisi o volji zakonodavca. Navedeni stav je zauzeo i Ustavni sud RH u svojoj odluci br. U-III/798/2006 od 22.12.2009., u kojoj je razmotren i eventualni diskriminatorni učinak čl.7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju. Međutim, Ustavni sud RH je u predmetnoj odluci zauzeo stav kako navedena zakonska odredba ima učinak apsolutne zabrane priznavanja prava na obiteljsku mirovinu prema svim izvanbračnim udovcima i udovicama prije 28.03.2008. obzirom kako to pravo nije priznato nikome od njih, pa stoga ne može biti priznato niti pritužiteljici u konkretnom slučaju.