K. B. je uložila Pravobraniteljici pritužbu na zapisnik, u kojoj se pritužuje na bivšeg poslodavca H.L. iz Z. navodeći da je bila zaposlena od 2005. i to temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme na radnom mjestu prodavačice, te da je 2009. dobila izvanredni otkaz zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa, odnosno pogreške na radnom mjestu jer je iznos od 25.258,02 kn (a koji iznos predstavlja utržak H.L.) predala trećoj osobi (koja nije djelatnik/ica H. L.) da ga položi na račun H. L., ali da ta osoba to nije učinila, već da je novce zadržala za sebe, iako je pritužiteljica taj novac kasnije osobno sama uplatila na račun H. L. Nadalje u pritužbi navodi kako je još nekoliko osoba – zaposlenika/ica H. L. radilo iste propuste i greške kao i ona, odnosno da su otuđivali utrške više puta i to u većem iznosu, ali da ipak nisu dobili otkaz, niti da su protiv njih bili pokrenuti bilo kakvi stegovni postupci u kojima bi im bile izrečene sankcije. Pritom napominje kako se radi o osobama muškog spola, koje zbog takvih propusta ne dobivaju otkaze i to iz različitih razloga (kao zbog npr. teške imovinske situacije, lošeg zdravstvenog stanja i slično), navodeći pritom kako je ona odmah dobila otkaz. Navodi nadalje da je prilikom dobivanja otkaza naglašavala u više navrata da je samohrana majka troje (tada) maloljetne djece, te kako ima tešku obiteljsku situaciju obzirom da joj je najstarije dijete imalo problema s ovisnošću o drogama, da je često išla i na bolovanja obzirom da joj kćerka ima astmu, te da je stoga dosta izostajala sa posla, što joj se spočitavalo. Zbog svega toga smatra kako muškarci u toj tvrtki ne dobivaju otkaz zbog takvih propusta, dok žene istodobno dobivaju, te da je kao žena stavljena u nepovoljniji položaj.
PODUZETE MJERE I ISHOD: Postupajući po pritužbi Pravobraniteljica je pribavila od H. L. očitovanje i relevantnu dokumentaciju, te je uvidom u navode iz pritužbe, pribavljenu dokumentaciju i navode iz očitovanja utvrdila da pritužiteljica, kao žena, zaposlenica H. L., odlukama i postupanjem poslodavca nije bila u nepovoljnijem položaju od ostalih muških zaposlenika, koji bi nepovoljniji položaj bio uvjetovan isključivo spolom. Naime, u svim postupcima i odlukama H.L., a prema priloženoj dokumentaciji, zastupljene su osobe oba spola, pa su tako i muškarci, zaposlenici H.L. dobivali izvanredne otkaze zbog istih ili sličnih razloga, što je pritužena strana dokumentirala primjerima. Prema pretežitoj zastupljenosti zaposlenih žena, broj otkaza zbog skrivljenog ponašanja u spornom razdoblju po spolu odgovara gotovo razmjerno zastupljenosti zaposlenika po spolu. Iz pribavljene dokumentacije slijedi kako je kod pritužiteljice u više navrata utvrđen propust manjka u poslovanju, na koje je ista u dva navrata pisano upozorena. Za utvrđivanje pravilnosti postupka i izbora primijenjene mjere pritužiteljica je imala mogućnosti ulaganja pravnih lijekova prema općim aktima poslodavca i Zakonu o radu. Vezano za razmatranje eventualne diskriminacije po spolu, Pravobraniteljica smatra da je ta odluka poslodavca imala dopušten i legitiman cilj te nije utvrdila da bi se ista temeljila na kriterijima vezanima uz spol.
EU projekti