Pravobraniteljici se pritužbom na zapisnik obratila H. R. M. iz Z. navodeći kako je od 1996. zaposlena na HRT-u temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme i to na radnom mjestu novinarke-izvjestiteljice-urednice. Usprkos tome, već dulje vrijeme stvarno obavlja poslove urednice u redakciji za koje radno mjesto je predviđena veća plaća od plaće koju ona prima. Navodi kako se više puta bezuspješno obraćala svojim nadređenima radi rješavanja postojeće situacije, odnosno njezinog napredovanja, ali da nikada nije dobila povratnu informaciju o razlozima neuvažavanja njezinog zahtjeva za promjenom koeficijenta, iako za to zadovoljava sve formalne kriterije. Stoga smatra kako je opisanom praksom svog poslodavca, odnosno njegovom netransparentnošću, stavljena u nepovoljniji položaj u odnosu na osobe muškoga spola. Prema njezinom saznanju, ne postoje osobe muškog spola koje bi se nalazile u sličnoj situaciji jer muškarci uglavnom rade u redakcijama u kojima se takve stvari ne događaju.
PODUZETE MJERE I ISHOD: Pravobraniteljica je od poslodavca zatražila izvješće i dostavu relevantne dokumentacije, a koju HRT nije dostavio u cijelosti niti nakon ponovljenog zahtjeva. S obzirom da je pritužiteljica u konkretnom slučaju zadovoljila standard o teretu dokazivanja iz čl.30. st.4. Zakona o ravnopravnosti spolova i odjeljka 2. čl.19. Direktive 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 05.07.2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog tretiranja muškaraca i žena u pitanjima zapošljavanja i obavljanja zanimanja (Direktiva), pravobraniteljica je, imajući u vidu i praksu Europskog suda pravde, nakon razmatranja dostavljenog izvješća i dokumentacije, ustanovila kako poslodavac u konkretnom slučaju nije postupao transparentno. Pritom treba imati u vidu činjenicu kako je HRT medijska nacionalna kuća čija je osnivačica Republika Hrvatska, te kako se stoga postupanje prema djelatnicima/icama treba odvijati prema standardima demokratskog društva i to na način da se dosljedno primjenjuju svi zakonski propisi pa tako i Zakon o ravnopravnosti spolova. Naime, uslijed netransparentnosti pritužiteljica ne zna čime je odluka njezinog poslodavca ustvari uvjetovana te joj je na taj način onemogućena učinkovita pravna zaštita od diskriminacije. Stoga je pravobraniteljica uputila poslodavcu preporuku radi poštivanja načela transparentnosti, a koju on nije uvažio ustrajući i dalje kod svih svojih navoda. Obzirom na opisano postupanje poslodavca, pravobraniteljica je ustanovila kako je razlog nenapredovanja pritužiteljice u konkretnom slučaju upravo njezin spol pa je poslodavcu uputila i upozorenje te je istodobno podnijela Državnom inspektoratu prijavu o povredi propisa sukladno svojim ovlastima iz čl.23.st.3. Zakona.
Napomena: Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova došla je do istog zaključka o onemogućavanju korištenja učinkovite zaštite od diskriminacije temeljem spola od strane HRT-a u predmetima s vrlo sličnim činjeničnim stanjem i pritužbama (PRS 01-02/10-15), (PRS 01-02/10-16) i (PRS 01-02/10-17).
EU projekti