Pravobraniteljici se obratila A.B. i navela kako je, nakon što je njezin sin ishodio radnu knjižicu, utvrdila, da se u istoj javnoj ispravi uz ime i prezime nositelja traži i podatak o imenu oca. Pritužiteljica smatra da je time diskriminirana kao žena.
PODUZETE MJERE I ISHOD: Provedenim ispitnim postupkom Pravobraniteljica je utvrdila da je radna knjižica javna isprava, čiji se sadržaj, postupak izdavanja, način upisivanja podataka i dr. uređuje pravilnikom, sve temeljem Zakona o radu. Pravilnik o radnoj knjižici kao podzakonski akt propisuje kako zahtjev za izdavanje radne knjižice, između ostalih podataka mora sadržavati i ime i prezime, te ime oca podnositelja zahtjeva, i prezime prije zaključenja braka (za žene), te se ti podaci upisuju u radnu knjižicu. No Zakon o radu ne postavlja kao isključivi uvjet za izdavanje radne knjižice kao javne isprave unos podatka o imenu oca, već je ta obveza propisana Pravilnikom o radnoj knjižici. U matične knjige jednakopravno se upisuju imena i majke i oca osobe, što konkretno znači da navedeni Pravilnik selektira podatke koji opisuju osobno stanje građana i koji su propisani Zakonom o državnim maticama, tako da zahtijeva upis u radnu knjižicu samo podatka o imenu oca osobe. Ravnopravnost spolova u praksi znači da su žene i muškarci jednako prisutni u svim područjima života i da imaju jednaki status, a svi propisi moraju biti usklađeni sa Zakonom o ravnopravnosti spolova. Stoga pravobraniteljica smatra da su odredbom Pravilnika o radnim knjižicama, kojima se od osobe traži isključivo podatak o imenu oca, majke (žene) stavljene u nejednak položaj te je Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva izdala preporuku da inicira postupak za izmjenu sporne odredbe Pravilnika o radnim knjižicama tako da se umjesto isključivo imena oca unosi ime bilo kojeg, ili oba, roditelja.
EU projekti