Sažetak Analize seksizma i spolnih stereotipa u predsjedničkoj kampanji 2014./2015.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova provela je analizu seksizma i spolnih stereotipa u razdoblju predsjedničke kampanje 2014./2015. Cjelovita analiza sa svim primjerima dio je Izvješća o radu za 2014. koje će na web stranicama biti dostupno nakon predaje Hrvatskom saboru 31.03.2015.

Osvještavanje javnosti o nedopustivosti i nezakonitosti korištenja seksizama u javnom govoru i medijskim sadržajima, putem izjava za medije, javnih priopćenja, sudjelovanja na javnim događanjima te službene web stranice i drugih društvenih mreža, kontinuirani je rad Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova kao posljedica stalnog monitoriranja poštivanja načela ravnopravnosti spolova u svim područjima javnog života.

Taj kontinuirani rad rijetko je zanimljiv medijima koji su skloniji senzacionalizmu i kontroverzama, a i pojedincima i pojedinkama koji se institucije Pravobraniteljice „sjete“ onda kada su osobno zainteresirani za određenu osobu ili temu pa traže da Pravobraniteljica reagira upravo u tom (ili svakom takvom) konkretnom slučaju i svojim glasom da legitimitet ili podršku njihovim stajalištima. Međutim, umjesto reagiranja na svaki pojedinačni slučaj seksizma, što bi zbog njihove količine značilo svakodnevna javna priopćenja, Pravobraniteljica kontinuirano, na različite načine koji joj stoje na raspolaganju, osvještava javnost o štetnosti spolnih stereotipa i seksizma s naglaskom na kritici određene medijske, odnosno društvene prakse. Konkretne primjere spolnih stereotipa ili seksizma uglavnom koristi u svrhu ilustriranja nepoželjne prakse koju treba mijenjati jer krši načela ravnopravnosti spolova. Stoga Pravobraniteljica podržava i medije i pojedince i pojedinke koji/e dižu svoj glas protiv seksizma u konkretnim primjerima jer to znači da su ga počeli prepoznavati kao nešto neprihvatljivo i diskriminatorno što nije bio slučaj još prije samo par godina kada je glas Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u pojedinačnim slučajevima, uz neke organizacije civilnog društva, bio jedina (često vrlo neshvaćena i ismijavana) reakcija.

Budući da je u vrijeme trajanja kampanje bilo, od strane pojedinaca/pojedinki, javnih zamjerki zbog „nereagiranja“ Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i njezinog „zanemarivanja“ seksizama u predsjedničkoj kampanji, Pravobraniteljica ističe da ne smatra da zanemaruje seksizam i spolne stereotipe jer, sukladno svojoj nadležnosti, djeluje upozorenjima ili pozivima da se poštuju načela ravnopravnosti spolova, ali bez poimeničnog prozivanja bilo koga za vrijeme trajanja predsjedničke kampanje jer smatra da je takav način primjeren ulozi jednog neovisnog tijela, budući bi se drugačiji način mogao smatrati zalaganjem za ili distanciranjem od bilo kojeg kandidata i kandidatkinje, a što ne bi bilo sukladno ulozi i nadležnostima jednog neovisnog, nestranačkog i ne-političkog tijela. Takav stav i način rada sukladan je nadležnostima svih pravobraniteljskih institucija, kako u Republici Hrvatskoj, tako i u svim zemljama u kojima su osnovane institucije ombudsmana.

Stoga je na dan 26.11.2014., prije početka službene kampanje, uputila poziv svim kandidiranima i njihovim strankama da ne koriste seksizam i spolne stereotipe u političkoj kampanji i upozorila sve aktere političke kampanje na nacionalne zakone i međunarodne propise, dala nekoliko konkretnih primjera seksističkih izjava, a još u srpnju 2014. istoga dana reagirala na tkzv. „aferu Barbika“ kojom prilikom je javno osudila diskriminatornu praksu prema kojoj se na žene u politici referira prvenstveno temeljem njihovog izgleda, dok se prema muškarcima tako ne postupa. Svaki konkretan primjer i jest problematičan onoliko koliko osnažuje određeni stereotip ili seksističku praksu.

Za razliku od građana i građanki koji u javnom prostoru mogu, ali i ne moraju, javno izraziti podršku ili mišljenje o pojedinim kandidatima/kandidatkinjama, Pravobraniteljica postupa sukladno odgovornosti jednog neovisnog tijela i nadležnosti monitoriranja, a u okviru  Zakona o ravnopravnosti spolova, te kasnije analize određene prakse kao temelja za davanje upozorenja i preporuka za dalje, a tako će činiti i u buduće. Dana 12.012015. Pravobraniteljica je objavila čestitku novoizabranoj predsjednici.

Analiza predizborne predsjedničke kampanje 2014./2015. pokazala je da je seksizma i spolnih stereotipa u izjavama pojedinaca/ki i u medijskoj prezentaciji bilo prije početka kampanje, za vrijeme trajanja te da se s takvom praksom nastavilo i po završetku kampanje tj. izborom predsjednice. U cjelovitoj Analizi konkretni primjeri su grupirani u referentne podnaslove kojima Pravobraniteljica ponovo želi skrenuti pozornost na političku retoriku i medijsku praksu koja se temelji na seksizmu ili spolnim stereotipima, a koju smatra neprihvatljivom i na koju uporno upozorava i medije i zastupnike i zastupnice u Hrvatskom saboru i širu javnost.

Konkretni primjeri seksističke predizborne retorike pokazali su seksističke trendove koji se nisu mnogo promijenili tijekom godina i koji su uočljivi svaki puta kada je žena na mjestu odlučivanja visoke političke razine. Tako se predsjednicu oslovljavalo samo imenom, za razliku od njezinih muških protukandidata, „šalilo“ se da će nam „na čelu države biti suknja“, isticalo se bračno i obiteljsko stanje samo u slučaju kandidatkinje, ali ne i kandidata, neuobičajeno veliki medijski prostor s detaljima iz privatnog života poklonjen je suprugu kandidatkinje za razliku od supruga muških kandidata, isticao se i fizički izgled kandidatkinje kao jedna od prednosti, iako isti nema direktne veze sa obavljanjem funkcije i nikada se ne uzima u obzir kada se radi o muškarcima, patronizirajući i omalovažajući se kandidatkinju nazivalo „slatkom“, „igračkom“, „primabalerinom“, „maskotom“, bilo je i seksistički utemeljenih poziva ženama da glasaju za ženu samo zato što je žena, ali i pohvalno što su neki mediji otvoreno pisali o nedopustivosti seksizma vezano za izbor predsjednice.

Tijekom predizborne kampanje problematika ravnopravnosti spolova nije bila značajno zastupljena, i tek povremeno su se mogla pročitati stajališta vezana uz pobačaj, prigovor savjesti te rjeđe problematiku vezanu uz osobe istospolne seksualne orijentacije.

Zaključno je Pravobraniteljica navela kako i nakon objavljivanja izborne pobjede Kolinde Grabar Kitarović spolni stereotipi i seksizam nisu nestali iz medija jer su dio društvenog okruženja na koje Pravobraniteljica upozorava iz godine u godinu. Stoga je u takvom društvenom kontekstu iluzorno očekivati da se nova predsjednica više neće morati suočavati sa seksizmom, a pogotovo u onim slučajevima kada pojedinaci/ke ili grupe budu nezadovoljni njezinim odlukama, ponašanjem ili reagiranjem. Za očekivati je i da će mediji, u nedostatku kakvih drugih vijesti vezanih uz predsjednicu, objavljivati članke vezane uz, na primjer, način oblačenja, obiteljsku situaciju i tkzv. „ženske“ sklonosti i postupanje.

Iskustvo dosadašnjeg odnosa i medija i društva prema političarkama, a pogotovo prema ženama na najvišim političkim funkcijama, govori nam da će spol predsjednice biti najlakši poligon za etiketiranje, prozivanje i kritiziranje. Razlog leži u činjenici da su žene i inače najčešće žrtve seksizma i spolnih stereotipa u svim područjima javnog djelovanja. Za promjenu postojećeg stanja bit će neophodno da što više ljudi, pojedinačno ili grupno, osuđuje seksizam i spolne stereotipe, da ih ne perpetuira i tako osnažuje, već da traže promjene i ponašaju se i govore sukladno onome što zagovaraju.

Na svoja upozorenja zbog seksističkih poruka, na primjer medijima ili reklamnim agencijama, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova uglavnom dobiva odgovor da je to ono što ljudi traže, što vole, što smatraju zabavnim, duhovitim i u čemu ne vide ništa uvredljivo. Stoga je neophodno da osim Pravobraniteljice i udruga upravo ta javnost koja konzumira medije, svojim sve brojnijim istupima demantira takav medijski argument te im direktno poruči da je seksizam neprihvatljiv i uvredljiv te da traže da se ne koristi u javnom prikazivanju žena i muškaraca.

Pravobraniteljica također smatra da su i političke stranke te koje se moraju jasno odrediti prema seksizmu i spolnim stereotipima, osuđivati ga čak i kada dolazi iz njihovih vlastitih redova i od njihovih članova/članica. Istovremeno ih podsjeća da su dužni poštovati uravnoteženu zastupljenost žena na kandidacijskim listama po principu naizmjeničnog kandidiranja žena i muškaraca kako bi se osigurala veća zastupljenost žena u predstavničkim, posljedično i izvršnim tijelima. Na žalost, bez istovremenog djelovanja društva na uklanjanju seksizma i spolnih stereotipa iz svih područja, od odgojno-obrazovnog sustava, tržišta rada i medija do politike, seksizam će i dalje biti mehanizam omalovažavanja, podcjenjivanja i iskazivanja nadmoći, uglavnom muškaraca nad ženama. A takav odnos među spolovima nije ono za što smo se kao društvo opredijelili donošenjem Ustava, zakona, politika i propisa.

Pravobraniteljica će sukladno svojim nadležnostima i dalje pratiti i upozoravati na seksizam i spolne stereotipe u cilju osvještavanja javnosti te djelovati edukativno. Ukazivat će na trendove, upozoravati i izdavati preporuke kako bi se situacija mijenjala na bolje, a i dalje će postupati po svakoj pritužbi i provoditi istraživanja i analize kako bi ukazala na žarište problema i mogućnosti rješavanja. Pravobraniteljica se također nada uspješnoj suradnji s novom predsjednicom u područjima vezanima uz ravnopravnost spolova i podržat će svaku inicijativu vezanu uz promociju načela ravnopravnosti muškaraca i žena u bilo kojem području iz svoje nadležnosti.