Sudjelovanje na tematskim radnim skupinama o HRT-u

U sklopu izrade prijedloga prve Medijske politike Republike Hrvatske 2015-2020., dana 30. travnja i 6. svibnja 2015. održani su tematski sastanci Radne podskupine vezano za ulogu HRT-a. Budući da Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova svake godine traži izvješće HRT-a o provedbi mjera Nacionalne politike za ravnopravnost spolova, kojih je HRT nositeljica, te svoje primjedbe uključuje u godišnje Izvješće o radu koje podnosi Hrvatskom saboru, uključila se u podskupinu vezanu za definiranje uloge HRT-a u novoj Medijskoj politici.

Na Radnoj skupini je savjetnica za medije Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova istaknula kako iako je u Ugovor između Vlade RH i HRT-a za razdoblje od 2013.-2017., na prijedlog Pravobraniteljice ušla obaveza da će HRT proizvoditi, suproizvoditi i objavljivati programe namijenjene ostvarivanju ravnopravnosti muškaraca i žena, da će u sklopu svojih informativnih, mozaičnih, dokumentarnih, obrazovnih i drugih emisija kontinuirano podupirati ravnopravnost muškaraca i žena emitiranjem rodno osviještenih sadržaja, informiranjem javnosti o aktivnostima na području ostvarenja ravnopravnosti spolova, te ispunjavati svoju obvezu izvješćivanja o provedbi u svojim programima, da će pri obradi širokog spektra tema potrebno je voditi računa o zastupljenosti obaju spolova kao ravnopravnih sugovornika u raspravama, a u programskim sadržajima djelovati u cilju suzbijanja rodnih stereotipa i uklanjanja rodno uvjetovane diskriminacije i seksizama, analize medijskih sadržaja HRT-ovih emisija koje je Pravobraniteljica do sada provela pokazale su da HRT ove obaveze ne provodi na zadovoljavajući način tj. da postoji  velika podzastupljenost tema vezanih uz ravnopravnost spolova, uključujući obradu tema iz aspekta ravnopravnosti spolova, da postoji velika podzastupljenost žena stručnjakinja u govornim emisijama te da ne postoji jedinstvena metodologija praćenja provedbe načela ravnopravnosti spolova pa je sve ostavljeno na slobodnu procjenu urednika/ca što dovodi do apsurdne situacije da se u izvješćima HRT-a o provedbi načela ravnopravnosti spolova u medijskim sadržajima navode emisije poput „Moj frizer“, „Ja deda“, sapunica ili serija „Mrs. Marple“.

Na sastanku je savjetnica za medije Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova iznijela i stajalište Pravobraniteljice da kvaliteta programa ovisi u velikoj mjeri i o educiranosti HRT-ovih novinara/ki i urednika/ca u području ravnopravnosti spolova te navela dosadašnja iskustva i suradnju s HRT-om u području edukacije. Naime, u suradnji s Edukacijskim centrom HRT-a (sadašnjom Akademijom), Pravobraniteljica je do sada održala 4 radionice o medijskim sadržajima iz aspekta ravnopravnosti spolova koje nisu imale očekivani učinak iz razloga što polaznici/e radionica nisu te radionice doživjeli/e kao mogućnost educiranja o području koje, prema rezultatima analiza koje je Pravobraniteljica do sada provela vezano za emisije HRT-a (njih 8), ne poznaju dovoljno. Naime, rezultati ankete koju je HRT proveo 2011. među svojim zaposlenicima/cama koji su pokazali da čak 59% ne smatra edukaciju o ravnopravnosti spolova potrebnom ili ne želi u njoj sudjelovati, a istovremeno 47,3% ispitanika/ca ne zna, ne odgovara ili daje pogrešan odgovor na pitanje „Znate li koji zakoni kažnjavaju diskriminaciju na osnovi spola?“, a 48,4% ne zna koji mehanizmi za promicanje ravnopravnosti spolova postoje u RH.

Stoga je Pravobraniteljica predložila da HRT provodi sustavnu i obaveznu edukaciju o načelima ravnopravnosti spolova medijskih djelatnika koji sudjeluju u kreiranju i realizaciji medijskih sadržaja.

Koordinator sastanaka Radne skupine i javnih rasprava te izrade prijedloga Medijske politike je Ministarstvo kulture.