Na današnji dan obilježava se 70 godina od dana donošenja Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Najvažnija europska konvencija na području zaštite ljudskih prava donesena je u Rimu, 4. studenog 1950. godine. Konvencijom je uspostavljen temeljni pravni okvir koji države članice Vijeća Europe obvezuje na osiguranje zaštite ljudskih i temeljnih prava iz Konvencije (pravo na život, zabrana mučenja, zabrana ropstva i prisilnog rada, pravo na slobodu i sigurnost, pravo na pošteno suđenje, zabrana diskriminacije i dr.). U svrhu supsidijarne zaštite konvencijskih prava, 1959. godine osnovan je uropski sud za ljudska prava sa sjedištem u Strasbourgu koji pruža zaštitu u slučajevima kad institucije država članica učine povredu odredaba Konvencije. Konvenciju je ratificiralo 47 zemalja, a sastavnim dijelom hrvatskog pravnog poretka postala nakon ratifikacije 5. studenog 1997. godine.
U EU žene zarađuju oko 16% manje od muškaraca, što znači da simbolično od 4.11. do kraja godine rade besplatno. Stoga 4.11. Europska komisija obilježava kao Dan jednakih plaća (Equal Pay Day), dan kada se ukazuje na rodni jaz u plaćama, a posljedično i mirovinama. Što se tiče stanja u Hrvatskoj, prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku muškarci su u 2018. prosječno mjesečno zaradili 8.837kn, a žene 7.711kn što ukazuje na prosječni jaz u plaćama od 12,74%. Uzroci nejednakih plaća su višestruki, a uključuju činjenicu da žene češće rade u nepunom radnom vremenu, da rade u slabije plaćenim sektorima, da se pri napredovanju suočavaju sa staklenim stropom te da češće moraju preuzimati odgovornost za obiteljske i kućanske obveze.
Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) objavio je Indeks ravnopravnosti spolova za 2020. godinu prema kojemu je Republika Hrvatska s 57,9 bodova smještena na 20 mjesto liste zemalja EU. Iako je napredovala za 2 mjesta, Republika Hrvatska se još uvijek nalazi 10 bodova iza prosječnog indeksa ravnopravnosti spolova na razini Europske unije. Najbolji indeks Republika Hrvatska ostvaruje na području zdravstva i financija, dok je najslabiji napredak postignut na području skrbi i društvenih aktivnosti.
Europski Parlament će ovaj tjedan, od 26.10.-29.10.2020., po prvi puta obilježiti Europski tjedan rodne ravnopravnosti (European Gender Equality Week) u povodu 25 godišnjice Pekinške deklaracije. U odborima Europskog parlamenta održat će se rasprave koje obuhvaćaju široki spektar tema od trgovanja ljudima, ženama i digitalizaciji, ženama u transportnim djelatnostima, UN Rezoluciji 1325 do indeksa rodne ravnopravnosti i reproduktivnog zdravlja.
U cilju jačanja svijesti o nužnosti borbe protiv diskriminacije i mržnje prema osobama homoseksualne orijentacije te prema transrodnim i transeksualnim osobama, diljem svijeta se dan 17. svibnja obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u okviru svojih ovlasti kontinuirano prati i izvještava o položaju i pravima spolnih i rodnih manjina. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2019. godini zabilježeno je 6 kaznenih djela zločina iz mržnje počinjenih po osnovi spolnog opredjeljenja, a pretežito se odnose na javno poticanje na nasilje i mržnju, odnosno govor mržnje.
U uvjetima epidemije bolesti COVID-19, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova zaprima povećani broj upita i pritužbi vezanih uz radnopravne odnose, osobito roditelja čiji gubitak posla ili neizvjesnost vezana uz budućnost radnog mjesta nerijetko ugrožavaju obiteljsku egzistenciju te dovode do povećanog rizika od siromaštva i socijalne isključenosti. U takvim je uvjetima od presudnog značaja senzibiliziranost poslodavaca i razumijevanje obiteljskih potreba njihovih radnika/ca te osmišljavanje obiteljski orijentirane poslovne politike u okolnostima epidemije. U dokumentu naziva „Family-friendly policies and other good workplace practices in the context of Covid-19“ od 27.3.2020. godine, Međunarodna organizacija rada (ILO), UNICEF i UNWOMEN daju smjernice o ključnim koracima koje u uvjetima epidemije bolesti COVID-19 poslodavci mogu poduzeti u cilju uspostavljanja poslovnih politika koje će uvažavati potrebe obitelji radnika/ca.
Europska komisija objavila je Strategiju ravnopravnosti spolova za razdoblje 2020.-2025. koja donosi ciljeve i mjere kojima bi se trebao postići značajan napredak do 2025. Ključni ciljevi Strategije su: ukidanje rodno utemeljenog nasilja i stereotipa, ravnopravno sudjelovanje i prilike na tržištu rada, jednaka plaća te rodna ravnoteža na rukovodećim položajima i u politici. Iako više žena nego muškaraca završava fakultete, one prosječno zarađuju 16% manje nego muškarci, a u najvećim poduzećima u EU žene se nalaze na samo 8% direktorskih mjesta.
Svjetski gospodarski forum čiji je partner Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavilo je „Izvješće o ravnopravnosti spolova 2020.“ (Global Gender Gap Report) koje prati jaz između žena i muškaraca u četiri područja: gospodarstvo, obrazovanje, zdravlje i očekivano trajanje života i omjer rođenih po spolu te političko osnaživanje - zastupljenost u strukturama odlučivanja. Prema ovogodišnjem Izvješću koje obuhvaća 153 zemlje, Hrvatska se nalazi na 60. mjestu. Prošle godine bila je na 59. mjestu kao i 2015. Najbolje rangirana bila je 2007. godine kada je zauzimala 16. mjesto od 128 zemalja.
Povodom 25. studenog – Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i početka kampanje 16 dana aktivizma, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova pridružuje se novoj, globalnoj, višegodišnjoj inicijativi Europske unije (EU) i Ujedinjenih naroda (UN) usmjerenoj uklanjanju svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama (VAWG) - Inicijativa pod žarištem. Inicijativa stavlja pitanje borbe protiv nasilja nad ženama u središte napora za postizanje ravnopravnosti spolova i osnaživanja žena, u skladu s Agendom za održivi razvoj 2030. godine. Problematika nasilja prema ženama i nasilja u obitelji je kontinuirano u fokusu rada Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova bilo da se radi o postupanju po pritužbama žrtava, bilo da se radi o aktivnom sudjelovanju u javnim raspravama i davanju prijedloga za poboljšanje zakona koji reguliraju zaštitu žrtava od nasilja i sankcioniranje počinitelja, kao i aktivnostima usmjerenima prevenciji.
Republika Hrvatska u Bruxellesu je potpisala je Deklaraciju o ženama u digitalnom svijetu čime smo postali 26. zemlja koja se pridružila naporima jačanja ženskog sudjelovanja u digitalnim sektorima. Tekst Deklaracije predložila je Europska komisija, a isti je dostavljen i Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova na komentare i prijedloge, u što se ona aktivno uključila. Dana 2. svibnja 2019. Vlada je donijela Zaključak u vezi s potpisivanjem Deklaracije o posvećenosti pitanju žena u digitalnom svijetu uz obrazloženje da je "mali broj zaposlenih žena u digitalnom sektoru na razini Europske unije, a koji je najbrže rastuća grana gospodarstva i ekonomije". Među uzrocima tako niske zastupljenosti žena u informacijsko-komunikacijsko-tehnološkom sektoru (IKT), Vlada prepoznaje i "rodne stereotipe, mali broj uspješnih poslovnih žena na rukovodećim pozicijama i potplaćenost u odnosu na muške kolege".
U znak sjećanja na govor Roberta Schumana, tadašnjeg francuskog ministra vanjskih poslova, tijekom kojeg je predstavljena takozvana Schumanova deklaracija kao prihvaćena vizija europskog jedinstva, svake godine 9. svibnja obilježava se Dan Europe. Povodom Dana Europe, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, ističe da je ravnopravnost spolova ne samo ustavna vrednota Republike Hrvatske, već i jedna od temeljnih vrijednosti Europske unije, a okviri koje su vrijedni alat za promicanje jednake ekonomske neovisnosti žena i muškaraca, ukidanje jaza u plaćama, unapređenje ravnopravnosti spolova u donošenju odluka na svim razinima, ukidanje rodno uvjetovanog nasilja i promicanje ravnopravnosti spolova izvan EU-a.
U nedavno objavljenom Izvješću State Departmenta o ljudskim pravima u RH za 2018. u poglavljima 6 i 7, navodi se nekoliko podataka iz Izvješća o radu za 2017. Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, a odnose se na problematiku seksualnog uznemiravanja, odnosno strah žrtava da prijavljuju takav oblik diskriminatornog ponašanja, te na diskriminaciju žena pri zapošljavanju, između ostaloga u odnosu na plaću, promaknuće na rukovodeće i menadžerske funkcije te situaciju u kojoj su većina na niže plaćenim položajima.
Kao odgovor na #MeToo kampanju za podizanje svijesti o seksizmu, 27.3.2019. Odbor ministara Vijeća Europe usvojio je Preporuku o prevenciji i suzbijanju seksizma (dalje Preporuka) (Recommendation CM/Rec(2019)1). Preporukom se, pored ostalog, podsjeća da je seksizam manifestacija povijesno nejednakih odnosa moći između žena i muškaraca, što dovodi do diskriminacije i sprječava napredovanje žena. Potvrđuje se da se seksizam osnažuje rodnim stereotipima koji pogađaju žene i muškarce, djevojčice i dječake te da je suprotan postizanju ravnopravnosti spolova. Konstatira se da seksizam predstavlja prepreku osnaživanju žena i djevojaka, koje su nerazmjerno pogođene seksističkim ponašanjem. Rodni stereotipi i inherentne pristranosti oblikuju norme, ponašanje i očekivanja muškaraca i dječaka te stoga dovode do manifestiranja seksizma.
Popis i linkovi na postojeće web stranice skloništa sa savjetovalištima za žrtve obiteljskog nasilja
Autonomna ženska kuća Zagreb - Zagreb; Tel: 0800 55 44
Caritas biskupije Šibenik - prihvatilište za zlostavljane žene i majke s djecom - Šibenik - Tel: 022/216-447
E-mail: caritas-biskupije-sibenik(at)si.t-com.hr
Caritas Nadbiskupije Split - Sklonište za žene i djecu - Split; Tel: Tel: 021 318-740
Caritas Zagrebačke nadbiskupije - Zagreb; Tel: 01/3668-822, 01/3016-274
Centar za žene Adela - Sisak; Tel: 044/888-888, 091/8813-309
Dom za žrtve obiteljskog nasilja "Sigurna kuća" - Čakovec; Tel: 099 8357 335
Duga Zagreb, Dom za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja - Zagreb; Tel: 01/3831-770
Dom za žrtve obiteljskog nasilja "Utočište Sveti Nikola" - Varaždin; Tel: 042/234-050,091/6833-333
Sigurna kuća Istra - Pula; Tel: 052/500-148, Telefon za službene kontakte: 052/501-152
Sigurna kuća Vukovarsko-srijemske županije - Vukovar (B.a.B.e.); Tel: 032/414-910, 098/9824-641
Sklonište za žrtve obiteljskog nasilja u Osijeku - Osijek; Tel: 099/288 2619, 099/588 2619
Sv. Ana - Caritasov dom za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja - Rijeka; Tel: 051 672-607
Udruga Brod - grupa za ženska ljudska prava - Slavonski Brod; Tel: 035/449-180
Udruga "Duga" - Zadar; Tel: 023/332-059
Udruga za zaštitu obitelji U.Z.O.R. - Rijeka; Tel: 0800 333 883, 051/321-130, 099/5027-553
Udruga za zaštitu žena i djece žrtava obiteljskog nasilja "Iris" - Bjelovar; Tel: 043/252-114, 091/5067 009
Ženska pomoć sada - SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja u obitelji - Zagreb; Tel: 0800 655 222
Ženska grupa Korak Karlovac - Karlovac; SOS telefon od 0-24 sata svaki dan na broj 047/655-925, ured radni dan od 8-16 na 047/600-392
Ostali korisni linkovi vezani uz nasilje u obitelji:
CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE - obiteljsko savjetovalište - Dubrovnik; Tel: 020/ 322 - 054 - e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
MUP RH - Što je to nasilje u obitelji, zaštitne mjere i mjere opreza, sudionici nasilja u obitelji, dinamika nasilja u obitelji, znakovi nasilja na žrtvi, dužnosti policije, savjeti žrtvi nasilja u obitelji, zakon, adresar ustanova za pomoć
SIGURNO MJESTO - kao prvi korak na vašem putu iz nasilja, savjeti, kome se obratiti, prevencija i suzbijanje nasilja te baza podataka po svim županijama bolnica, policijskih postaja, skloništa sa savjetovalištima, savjetovališta, centara za socijalnu skrb, obiteljskih centara, županijskih i općinskih državnih odvjetništava i sl.
SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava - Adresa: Verdieva 11, 51 000 Rijeka - Telefon za pomoć: 051 211 888 - e-mail za pomoć: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. - web stranica: http://sos-rijeka.org/
S.O.S. Virovitica - Telefon za savjetovanje i osnaživanje: 033 721 500 - Fax: 033 721 922 - E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. - web stranica: www.sosvt.hr
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku izdalo je Adresar ustanova, organizacija i ostalih institucija koje pružaju pomoć, podršku i zaštitu žrtvama nasilja u obitelji
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama (25.11.) u Vladi Republike Hrvatske potpisan je Sporazum o međuresornoj suradnji u području sprečavanja i borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Sporazum su, u nazočnosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, potpisali potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministar uprave Lovro Kuščević, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova djeluje neovisno i samostalno i prati provođenje Zakona o ravnopravnosti spolova i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Ovdje dajemo popis nacionalnih dokumenata temeljem kojih pravobraniteljica prati poštivanje načela ravnopravnosti spolova i zabranu diskriminacije temeljem spola, bračnog ili obiteljskog statusa i spolne orijentacije.
Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova djeluje neovisno i samostalno i prati provođenje Zakona o ravnopravnosti spolova, ali i drugih nacionalnih i međunarodnih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova, a koji su po svojoj pravnoj snazi iznad zakona RH. Ovdje dajemo popis međunarodnih dokumenata čiju provedbu pravobraniteljica prati vezano uz poštivanje načela ravnopravnosti spolova i zabranu diskriminacije temeljem spola, bračnog ili obiteljskog statusa i spolne orijentacije.
UN dokumenti.
EU dokumenti.
Razna međunarodna izvješća o Republici Hrvatskoj.
Međunarodni dokumenti koji se odnose na ravnopravnost spolova.
Međunarodni datumi vezani uz ravnopravnost spolova.
Popis koordinatora/ica, popis povjerenstava za ravnopravnost spolova, popis savjetovališta i skloništa.
EU projekti